Gazprom je izjavio da je uputio Naftogazu zahtjev za tranzit 98,8 milijuna prostornih metara plina, uključujući 13,9 milijuna prostornih metara namijenjenih Moldaviji, 62,7 milijuna prostornih metara balkanskim državama i 22,2 milijuna prostornih metara Slovačkoj.
Pročitajte i ovo
Gazprom je priopćio da je zatražio tranzit preko Sudža, plinske postaje na granici između dviju zemalja, s izravnim pristupom zemljama pogođenima plinskim sporom Rusije i Ukrajine, uključujući Bugarsku, Rumunjsku i Tursku. Naftogaz je zatražio tranzit preko drugih postaja koje se koriste uglavnom za plin namijenjen za domaću potrošnju i nadopunjivanje plinskih rezervi na 140 milijuna prostornih metara plina.
Ukrajina je ustvrdila da Rusija nije poslala dovoljno 'tehničkog plina' kako bi se održao potreban tlak za slanje potrebnih količina plina u Europu. Kijev je također rekao da je Moskva zatražila da se plin pošalje Europi kompliciranom rutom što bi zahtijevalo od Ukrajine da prekine opskrbu svojih građana.
'Opetovana odbijanja Naftogaza dokazuju da Ukrajina ne može dopuniti rezerve plina koji je izvukla i obnoviti tranzit. Gazprom je spreman obnoviti isporuke europskim potošačima u svakom trenutku', navodi se u priopćenju Gazproma.
Čelnik Naftogaza Oleg Dubina odbacio je ruske tvrdnje da je Ukrajina ilegalno uzimala plin ustvrdivši da je tvrtka poslala plin Moldaviji. Dubina je također rekao da je tranzit plina 'tehnički' nemoguć u ovom trenutku.
'Ne možemo ponovno pokrenuti tranzitnu mrežu za takve nedovoljne količine plina i na neodređeno vrijeme', rekao je Dubina i pozvao je na postizanje privremenog sporazuma s Rusijom o količinama tranzitnog plina i rutama njegova slanja.
Pritisci od strane Europske komisije
Europska komisija vrši diplomatske pritiske na Rusiju i Ukrajinu kako bi riješile svoj spor oko plina i omogućile normalnu opskrbu ugroženim zemljama.
Bugarska, Slovačka i Moldavija, neke su od najugroženijih zemalja, a njihovi su predstavnici otišli na razgovor u Kijev i Moskvu. Poljski predsjednik otišao je na razgovor sa svojim ukrajinskim kolegom, a u planu mu je i posjet Europskom parlamentu kako bi potražio pomoć zbog nastale krize.
U 17 zemalja koje plinom opskrbljuje Rusija isporuka je ili znatno smanjena ili u potpunosti obustavljena. Tisuće su ljudi i dalje bez grijanja, a posebno je ugrožen jugoistok Europe. O ruskom plinu potpuno ovise baltičke zemlje i Slovačka. U Bugarskoj su zatvorene škole i brojne javne ustanove.
>> 'Nismo prihvatili ruski plin, jer bismo i sami ostali bez njega'
>> Nastavljen 'plinski rat': Rusija i Ukrajina se optužuju, promatračima ograničen pristup
>> Nova kriza: Rusija prekinula isporuku plina, optužuje Ukrajinu za blokadu
Kijev obećao opskrbu plinom prema Europi
Ukrajinska premijerka Julija Timošenko obećala je tijekom susreta u Kijevu sa slovačkim kolegom Robertom Ficom, nastavak opskrbe ruskim plinom prema Europi čim ga Rusija bude ponovno pustila Ukrajini. 'Ako plin u srijedu bude pušten, smjesta će biti upućen' u Europu, kazala je Timošenko.
Plinska kriza pogoršana je jer se Ukrajina i Rusija međusobno optužuju da su onemogućile nastavak, prvotno predviđen za utorak ujutro, opskrbe plinom prema europskim zemljama što je situacija koju EU smatra neodrživom.
Tužbe protiv ukrajinskih i ruskih tvrtki
Europska komisija preporučuje europskim energetskim tvrtkama da podnesu tužbe protiv ruskih i ukrajinskih energetskih tvrtki ako se opskrba plinom ne uspostavi brzo, izjavio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.
'Ako dogovor postignut uz posredovanje EU-a ne bude hitno ispoštovan, Komisija će preporučiti europskim tvrtkama da podnesu tužbu protiv ruskih i ukrajinskih tvrtki i pozvat će zemlje članice da poduzmu zajedničku akciju na pronalaženju alternativnih načina opskrbe i tranzita energije', rekao je Barroso zastupnicima Europskog parlamenta okupljenim na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu.
Barroso je istaknuo da su se Rusija i Ukrajina pokazale 'kao nepouzdani partneri' i da europski građani ne mogu biti taoci njihova bilateralnog spora.
Topolanek: Obje strane odgovorne za nepoštivanje dogovora
Češki premijer i predsjedatelj Europskog vijeća Mirek Topolanek drži obje strane u rusko-ukrajinskom plinskom sporu odgovornima za nepoštivanje dogovora o isporuci plina i poziva EU da pronađe kratkoročno rješenje za problem s opskrbom plina.
'Ne želim ulaziti u to tko je kriv za neisporuku plina, jedna strana ne isporučuje, druga ne dopušta tranzit. Potrebno je pronaći kratkoročno rješenje za nestašicu plina, a dugoročno moramo tražiti nove tranzitne pravce i međusobno povezati naše energetske mreže. Također je važno imati solidarnost između zemalja članica EU-a i hitno reagirati kako bi se pomoglo onima koji su najviše ugroženi, poput Slovačke i Bugarske', rekao je Topolanek pred zastupnicima Europskog parlamenta u Strasbourgu, gdje je predstavio prioritete češkog predsjedništva.
