Nakon što je ciparski parlament odbio dogovor postignut na sastanku eurozone, Cipar mora predložiti alternativno rješenje kako bi osigurao 5,8 milijardi eura, što je uvjet za međunarodnu financijsku pomoć u iznosu od 10 milijardi eura, objavila je u srijedu Europska komisija.
"Sada je na ciparskim vlastima da predlože alternativni scenarij, poštujući kriterije održivosti duga i odgovarajućih financijskih parametara", zaključak je Europske komisije koji je na konferenciji za novinare pročitao glasnogovornik Olivier Bailly.
Ciparski parlament u utorak je odbio prijedlog eurozone i MMF-a Cipru da se porezom na štedne uloge građana prikupi 5,8 milijardi eura u zamjenu za pomoć od deset milijardi eura.
>> Četiri moguća scenarija za rješenje ciparske agonije
Krajem prošlog tjedna na sastanku euroskupine dogovoreno je da se polozi do 100.000 eura oporezuju po stopi od 6,75 posto, a oni preko 100.000 po stopi od 9,9 posto.
Zbog oštre reakcije s Cipra i iz svijeta, ministri financija eurozone u ponedjeljak su zatražili da se od poreza izuzmu štedni ulozi do 100 tisuća eura, čija je sigurnost zajamčena u cijeloj EU, a da se podigne stopa oporezivanja za veće račune kako bi se namaknula potrebna svota.
Međunarodni kreditori ne žele Cipru odobriti pomoć u iznosu od oko 17,5 milijardi eura, na koliko se procjenjuju potrebe zemlje, jer taj iznos odgovara njegovu BDP-u i u slučaju da se odobri, dug te zemlje bi eksplodirao s malim izgledima da ikada bude vraćen.
U slučaju da iznos pomoći bude 10 milijardi eura, dug bi dosegnuo 100 posto ciparskog BDP-a, što se smatra održivom razinom. Komisija ističe da je odluka na euroskupini o pomoći od 10 milijardi uz uvjet da se porezima prikupi još 5,8 milijardi donesena jednoglasno, uključujući i glas Cipra.
Ciparski bankarski sektor prevelik je u odnosu na veličinu ciparskog gospodarstva - sedam puta je veći od BDP-a. Ukupan iznos bankovnih pologa procjenjuje se na više od 70 milijardi eura.
Dvije trećine bankovnih pologa većih od 100.000 eura u vlasništvu su nerezidenata, među kojima su većinom Rusi, čiji se polozi procjenjuju između 25 i 30 milijardi eura. Ciparska vlada nije spremna oporezivati po većoj stopi pologe preko 100.000 eura kako ne bi izgubila na fiskalnoj privlačnosti za strance.
Prema informacijama koje su procurile s pregovora o paketu pomoći, predstavnici ciparske vlade tražili su da se oporezuju svi polozi kako se ne bi većom stopom oporezivali polozi preko 100.000 eura. Međutim, to je glatko odbacio ciparski parlament.
Banke zatvorene i u četvrtak i petak
U želji da spase uloženi novac, štediše su tijekom vikenda ispraznile bankomate ciparskih banaka. Nakon što u ponedjeljak nisu radile zbog blagdana, ciparske banke ostale su zatvorene u utorak i u srijedu te su obustavljene i sve internetske bankovne transakcije. U međuvremenu je odlučeno da će banke ostati zatvorene i u četvrtak i petak.
Presedan zadiranja u neotuđivo pravo privatnog vlasništva, što je jedan od postulata zapadne demokracije, zabrinuo je ne samo Ciprane, nego i stanovnike drugih zemalja EU-a koji se pitaju može li takav scenarij odjednom pogoditi i njih. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
