Finska ima novog predsjednika: "Ovo je velika pobjeda za demokraciju"

Bivši konzervativni premijer Alexander Stubb pobijedio je u nedjelju u drugom krugu predsjedničkih izbora u Finskoj u kojem mu je protukandidat bio liberalni član Zelenih, bivši šef diplomacije Pekka Haavisto.

Proglasio se pobjednikom pošto je u drugom krugu dobio 51,6 posto glasova, nakon prebrojanih 99,7 posto. Haavisto je dobio 48,4 posto, podaci su ministarstva pravosuđa.

"Jedino o čemu sada razmišljam, to je zahvalnost. Ovo je velika pobjeda za demokraciju u Finskoj", rekao je Stubb.

U televizijskom obraćanju nazvao je pobjedu "najvećom čašću" u životu i rekao da je "izuzetno sretan i zahvalan što su Finci u tako velikom broju glasali i što ja mogu služiti kao predsjednik Republike Finske”.

Pročitajte i ovo Poziv Domagoja Mikića Prijelaz smrti na kojem je poginuo 12-godišnji dječak: "Mi smo se gledali preko ceste, on je krenuo, čuo sam kako gume škripe..."

"Alexander, čestitke 13. predsjedniku Finske", riječi su kojima je Haavisto na javnoj televiziji priznao poraz.

Stubb je proeuropski orijentiran, veliki zagovornik Ukrajine i oštrog stava prema Rusiji.

Stubb i Haavisto ušli su u drugi krug izbora za predsjednika Finske, nakon što ni jedan kandidat nije osigurao dovoljno glasova u prvom krugu prije dva tjedna u kojem se natjecalo njih devet.

Finski šef države bira se na šest godina, vodi vanjsku politiku u uskoj suradnji s vladom, a također je vrhovni zapovjednik oružanih snaga.

Pročitajte i ovo Veliko srce Hrvatske U plamenu im je nestao cijeli život, no pomoć je brzo stigla: Skupljen je novac za kuću obitelji sa sedmero djece, ali postoji jedan problem

Upravo ta uloga dobila je dodatno na važnosti s obzirom na geopolitičku situaciju u Europi i ulazak Finske u NATO. Ta zemlja ima granicu s Rusijom dugu 1340 kilometara.

Stubb bi trebao preuzeti dužnost početkom ožujka, nasljeđujući predsjednika Saulija Niinistöa koji je završio dva šestogodišnja mandata i više mu nije dopušteno da se kandidira.

Pod Niinistöom i nakon ruske invazije na Ukrajinu, ta je nordijska zemlja odlučila podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u 2022.

Nakon desetljeća vojne nesvrstanosti, postala je 31. članica obrambenog saveza u travnju 2023.