Sutra u 14 sati bit će poznato tko želi kupiti šest hrvatskih brodogradilišta. U Hrvatskom fondu za privatizaciju do sada je dokumentaciju podiglo 27 potencijalnih kupaca. Philip Zepter koji je želio kupiti tri brodogradilišta tvrdi da mu nakon svega i dalje nije jasno koliko su brodogradilišta dužna. Kako doznajemo za kupnju Škverova nije stigla konkretna ponuda za kupnju. TIjekom dana u Zagreb je Philip Zepter poslao pismo da odustaje od međunarodni natječaja. Zepterovi ljudi u Hrvatskoj tvrde da im nakon nekoliko sastanaka nije jasno rečeno koliki su stvarni dugovi brodogradilišta. Tu su i ostali problemi koji bi mogli dovesti u pitanje međunarodni natječaj koji pomno prate i u Bruxellesu. Samo je pitanje hoće li i drugi nakon Zeptera progovoriti o onome o čemu se mjesecima govori, da je natječaj loše pripremljen. Na splitskom navozu Brodosplita gromada koja se dovršava bez previše radnog zanosa. Bi li se itko usudio kupiti pa ugasiti ovih pet tisuća radnih mjesta?
Pročitajte i ovo
>> Foley kod Keruma: Amerikanci kupuju škverove?
Možda taktiziraju?
Ponudu za kupnju Brodosplita ni danas još nitko nije predao, a u očekivanju kupca svi se pitaju hoće li novi kupac sve pomesti, izgraditi hotele ili preprodati zemljište? Škverani čekaju u zatišju pred buru. Kupci sada izviru sa svih strana svijeta i izgleda taktizirajući čekaju drugi krug prodaje. Pojavili su se čak neki s Maršalovih otoka. Kupe li, hoće li zaista dobiti fantastične goleme terene uz more u turističkim gradovima za jednu kunu, a bez jasne obaveze da sačuvaju radna mjesta? Upravo je zemljište veliko pitanje. Granice pomorskog dobra nikada nisu raščišćene, ne zna se što je tu na prodaju, pa je pitanje je li čitava prodaja brodogradilišta uopće legalna. I neki kupci tvrde da ne shvaćaju što točno kupuju. Od najavljene kupnje u prvom krugu odustao je i alias Philip Zepter. Njegovi ljudi tvrde da stalno izviru neki novi dugovi Škvera koje bi oni trebali podmiriti, a koliko točno ne zna ni Damir Polančec.
Tko zna, njemu Škver
Zepterov zastupnik kaže kako mu se čini da se ni ne zna točno što se zapravo prodaje 'Ne zna se koje su točno financijske obaveze, ne znaju oni što prodaju', rekao je Blaž Buble, zastupnik Philipa Zeptera. Možda samo neki znaju kako jednostavno dobiti škversko zemljište, a riješiti se prevelikih obaveza. Danko Končar pojavio se kao osoba koja kupuje sva naša brodogradilišta, a predstavljao ga je osobno Damir Polančec. Za splitsko brodogradilište zainteresirani su izgleda i braća Žužul, rođaci Miomira Žužula koji već godinama fantastično zarađuju kao koperanti Škvera. Oni prije svega kažu neće dozvoliti klasičnu blef privatizacija kakvih smo se nagledali. Osim toga, radi očuvanja radnih mjesta država je utukla ogromne novce poreznih obveznika u škverove i svi imamo pravo znati što se tu događa. Pitanje je može li se vjerovati Vladinoj procjeni kupca, jer isti ti ljudi uništili su pogrešnim privatizacijama i mnoga druga poduzeća kao splitsku Željezaru.
Kermas ulaganja i dr. Končar odustaju od ponude za privatizaciju brodogradilišta
Kermas ulaganja d.o.o. i dr. Danko Končar također odustaju od podnošenja ponude za privatizaciju pet brodogradilišta, za koja su kupili ponudbenu dokumentaciju. ‘Kermas ulaganja d.o.o. i dr. Danko Končar, kao potencijalni ponuditelji u postupku privatizacije hrvatskih brodogradilišta, su 24. rujna 2009., dakle punih šest dana prije isteka roka za prikupljanje ponuda, obavijestili Vladu RH da odustaju od podnošenja ponude za pet brodogradilišta, za koja su kupili ponudbenu dokumentaciju’, izvijestila je za Kermas ulaganja d.o.o. Agencija za odnose s javnošću Nobilo i Cetinski. ‘Istim dopisom (Kermas ulaganja i dr. Končar) su naglasili svoju daljnju zainteresiranost za uključenje u postupak privatizacije hrvatskih brodogradilišta i njihovo restrukturiranje, ali pod izmijenjenim uvjetima’ koji, kako se navodi, ‘nužno moraju omogućiti ekonomsku održivost hrvatskih brodogradilišta u budućnosti’.
'Ekonomski neisplativa investicija'
U priopćenju se također tvrdi kako je ‘dubinska analiza poslovanja (due diligence) koju su obavili u svim brodogradilištima, pokazala da bi prema sadašnjim uvjetima javnog nadmetanja, stvarni trošak sanacije, te nužna tehnološka, kadrovska i organizacijska poboljšanja koja se u njima moraju provesti, bio najmanje 10 milijarda kuna ili 1.370.000.000 eura’. ‘U ovom iznosu se ne nalaze troškovi vezani za preuzimanje obveze prijenosa dionica radnicima nakon provedene dokapitalizacije, a koje je dr. Končar i dalje spreman prihvatiti temeljem sporazuma sa socijalnim partnerima’, dodaje se. ‘S obzirom na izneseno, iznos od jedne milijarde tristosedamdeset milijuna eura u usporedbi s realnim kapacitetima hrvatskih brodogradilišta je ekonomski neisplativa investicija’, zaključuje u priopćenju Kermas ulaganja d.o.o. (S.P. /I.D. / Hina)
