Vlada je donijela odluku o poskupljenju cestarina HAC-a od pet posto kako bi cestarske tvrtke mogle vraćati dugove.


Premijer Andrej Plenković na početku sjednice osvrnuo se na aktualne događaje.

"Agrokor je najveći poslodavac u RH i zanimanje javnosti je veliko. Moramo svi zajedno smiriti loptu, trezveno pristupiti dijalogu koji vodimo s kompanijom i vjerovnicima od kojih očekujemo da zajedno u vrlo kratkom roku pristupe rješavanju poteškoća u poslovanju. Agrokor je značajan subjekt za hrvatsko gospodarstvo, pažljivo ćemo pratiti kompaniju, Vlada mora voditi računa o ukupnoj srtabilnosti i održivosti gospodarskog sustava zemlje. Sve aktivnosti vode se kroz dijalog i na zakonit način. Razgovaramo s nizom kolega koji su u gospodarstvu, s nizom partnera i to što se ne objavljuju infromacije o sastancima, ne znači da ih nema. Dakle, moja poruka je - bez dramatiziranja i samo racionalno", kazao je Plenković na početku sjednice.

Premijer je podsjetio i da je agencija Moody's prošlog petka zadržala dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske u stranoj valuti na 'Ba2', a u domaćoj na 'Baa1'. Međutim, povećala je izglede s negativnih na stabilne što predstavlja prvi pozitivni pomak koji je ta agencija poduzela po pitanju hrvatskog rejtinga još od 2007. godine.

Vlada je usvojila Prijedlog uredbe o pružanju potpore za prilagodbu proizvođačima mlijeka.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kazao je kako je riječ o osiguravanju provedbe uredbe EK o pružanju potpore sektoru stočarstva, prije svega proizvođačima mlijeka, zbog nepovoljnog stanja na tržištu. Vrijednost ukupnih potpora je 22,7 milijuna kuna, a pojednačna vrijednost potpore može iznositi maksimalno 300 kuna po grlu. 

Cestarine HAC-a poskupljuju za pet i 10 posto

Vlada je usvojila i odluku o poslovnom i financijskom restrukturiranju cestovnog sektora prema kojoj će od 1. travnja cijene cestarine HAC-a porasti za 5 posto na nivou cijele godine, a omogućeno je i sezonsko poskupljenje koje bi ove godine trebalo iznositi 10 posto u vrijeme ljetne sezone.

Reforma predviđa i spajanje HAC-a, HAC-ONC-a i "Autoceste Rijeka-Zagerb (ARZ).


Ministar prometa Oleg Butković izjavio je da ukupni dugovi cestovnog sektora iznose 5,2 milijarde eura, odnosno oko 40 milijardi kuna, a ove godine dolazi na naplatu 1,14 milijardi eura ili 7,8 milijardi kuna. Ukupni dug cestarskog sekotra čini 13,5 posto ukupnog duga RH.

"Uz prihode nije moguće isplaćivati kreditne obaveze ove godine iako su prihodi od cestarina prošle godine bili 7 posto veći. Da bi se izbjegla privatizacija i nekontrolirano povećanje cijene cestarine od privatnih koncesionara, odlučili smo se za ovakvu reformu koju će podržati i Svjetska banka izdavanjem jamstva koje će RH koristiti za refinanciranje duga", istaknuo je Butković i nastavio:

"Ovim pristupom nije potrebno provoditi privatizaciju sektora, rješenje koje ne bi riješilo problem, jer bi se 2,5 milijarde eura trebalo vraćati iz proračuna RH. Provedba reforme sektora je nužna da bi se održala likvidnost", kazao je Butković.

Butković je kazao da je reforma podijeljena u tri područja. Prvo je upravljanje sektorom, drugo je planiranje, financiranje i provedba investicija, a treće je upravljanja i poslovanje poduzeća.

"Osnovni cilj reforme je dugoročna stabilnost cestovnog sektora, što će se postići ograničavanjem budućih zaduživanja, optimizacijom poslovanja cestovnih tvrtki te povećanjem prihoda, sigurnosti prometa i ekoloških standarda cestovnog sektora te standardizacijom planiranju investicija te održavanja na svim razinama cestovnog sektora, od autocesta, državnih, županijskih i ostalih cesta“, istaknuo je.

Reforma će se najvećim dijelom provesti u 2017. i 2018. godine, a cjelokupna bi reforma trebala biti dovršena 2020. godine, implementacijom novog, unaprijeđenog sustava naplate cestarina.

Ministar financija Zdravko Marić je, pak, kazao kako je prosječna ročnost duga tog sektora 3,5 godine, odnosno da gotovo tri četvrtine ukupnog duga dospijeva ove i u iduće tri godine.

Uz to, plan je unaprijediti i samu financijsku strukturu duga u smislu snižavanja troška, jer manji dio duga čine obveze prema multilateranim fianncijskim institucijama, a većina su komercijalni bankarski dug.

"U tom imamo veliku podršku Svjetske banke i EBRD-a i računamo da ćemo u drugoj polovini godine biti sposobni za tu transakciju", zaključio je Marić.

Pokreće se studij "Vojno pomorstvo"

Vlada je donijela i odluku o pokretanju postupka za ustrojavanje posebnog studija "Vojno pomorstvo“ radi jedinstvenog obrazovanja pomorskih časnika za sva državna tijela koja djeluju u području pomorske sigurnosti, a koje je preduvjet integriranog djelovanja u zaštiti i promicanju nacionalnih interesa Republike Hrvatske na moru.

Početak izvođenja predviđa se za školsku godinu 2018./2019., a na izradi elaborata ovog integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija rade Hrvatsko vojno učilište "Dr. Franjo Tuđman" i Hrvatska ratna mornarica u suradnji sa Sveučilištem u Splitu i s Pomorskim fakultetom, Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje i Filozofskim fakultetom.

Koncept studija temeljio bi se na tri smjera - vojna nautika, vojno brodarstvo i vojna elektronika, a trajao bi deset semestara, odnosno pet godina. Završetkom studija stjecao bi se naziv magistra vojnog pomorstva.

S obzirom da uz Hrvatsku ratnu mornaricu i Obalnu stražu u zaštiti Jadrana sudjeluju i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo unutarnjih poslova i druga državna tijela, ovakvim integriranim sveučilišnim studijem moguće je provoditi jedinstveno obrazovanje pomorskih časnika za potrebe svih državnih tijela, ističe se u obrazloženju.

Opće kompetencije koje kadeti stječu završetkom ovoga studija istovjetne su kao i na ostalim pomorskim fakultetima, no uz njih kadeti bi dobili i specifične kompetencije iz djelokruga Obalne straže, MUP-a, uporabe brodskih borbenih sustava i slično, te bi stekli kompetencije za rad u lučkim kapetanijama, Službi traganja i spašavanja, kao i u Službi nadzora i upravljanja pomorskim prometom.

Studij "Vojno pomorstvo" stoga su kao vrlo dobru ideju i značajan impuls pozdravili svi resorni ministri uključeni u pripremu njegova ustrojavanja, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te ministar znanosti, obrazovanja Pavo Barišić.

Vlada se očitovala Ustavnom sudu o "lex Vlahušić"

Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada se očitovala Ustavnom sudu o prijedlozima za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o dopunama Zakona o lokalnim izborima, kolokvijalno nazvanom "lex Vlahušić. Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijela je opozicija, a Vlada Ustavnom sudu predlaže da ne prihvati navedene prijedloge. U priopćenju sa zatvorenog dijela sjednice nema cjelovitog očitovanja Vlade, već će ono biti objavljeno uz odluku Ustavnog suda. 

Usvojena su i stajališta za sastanak Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN), 21. ožujka, no detalji nisu objavljeni.

Utvrđeni su i odgovori Hrvatske na Pismo službene obavijesti Europske komisije od 24. siječnja 2017. godine u vezi sa sadnicama, plastičnim vrećicama, kvalitetom zraka, u vezi s državljanima trećih zemalja, s lučkim uređajima, s kaznenim postupkom, s alternativnim gorivima te u vezi s tržišnim natjecanjem. Međutim, sami odgovori nisu objavljeni jer Vlada kaže da se sadržaj korespondencije s Europskom komisijom u ovakvim slučajevima javno ne objavljuje.

Vlada je dala suglasnost Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske za davanje punomoć.

Kadrovske promjene

Vlada je raspravljala i o kadrovskim pitanjima. Pomoćnicama ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta imenovala je mr. sc. Ivanu Soić i Natašu Kulakowski Kramarić. Vlada je ovlastila državne službenike za obavljanje poslova predstojnika Ureda državne uprave u županijama, do imenovanja predstojnika Ureda državne uprave u županijama na temelju provedenog javnog natječaja, a najduže do šest mjeseci, s danom 21. ožujka 2017. i to: Baldu Pušića u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Branimira Posavca u Međimurskoj županiji, Đurđu Babić u Požeško-slavonskoj županiji, Ljerku Jović-Mikor u Varaždinskoj županiji, Katarinu Boljevčan u Virovitičko-podravskoj županiji i Ivu Gregova u Zadarskoj županiji. S danom 28. ožujka, Vlada je ovlastila državne službenike za obavljanje poslova predstojnika Ureda državne uprave u županijama, do imenovanja predstojnika Ureda državne uprave u tim županijama, na temelju provedenog javnog natječaja, a najduže do šest mjeseci i to Katu Lerotić u Sisačko-moslavačkoj županiji te Gorana Bošnjaka u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Dr. sc. Martina Dalić imenovana je članicom Glavne skupštine društva Narodne novine d.d., koja predstavlja Vladu Republike Hrvatske.

Razriješeni su dosadašnja predsjednica i članovi Vijeća Nacionalne infrastrukture prostornih podataka Anka Mrak-Taritaš, mr. sc. Ljerka Marić, Hrvoje Dokoza, mr. sc. Leda Lepri, Viktor Koprivnjak, dr. sc. Marko Lončarević, mr. sc. Blaženka Mičević, Miljenka Kuhar, Sanja Šaban, Goran Basarac, dr. sc. Danko Markovinović, Žaklina Čizmović, Lukša Čičovački, doc. dr. sc. Nenad Leder, Damir Delač, Tanja Pušelj Ostroški te Robert Paj. Novim predsjednikom i članovima Vijeća Nacionalne infrastrukture prostornih podataka, kao predstavnike nadležnih ministarstava i institucija,Vlada je imenovala dr. sc. Milana Rezu za predsjednika, a novim članovima mr. sc. Ljerku Marić, Darija Matanovića, Bernarda Gršića, Draganu Zovko, Dražena Antolovića, Lanu Bogdan, dr. sc. Tomislava Sokola, mr. sc. Anušku Deranju Crnokić, Mladena Marosa, dr. sc. Damira Šanteka, Žaklinu Čizmović, Lukšu Čičovačkog, doc. dr. sc. Nenada Ledera, Damira Delača, Tanju Pušelj Ostroški i Roberta Paja.

Razriješeni su dosadašnji i imenovani novi supredsjedatelji i predstavnici u Mješovitim komisijama i povjerenstvima Republike Hrvatske i Katoličke crkve.

U Mješovitoj komisiji Republike Hrvatske i Katoličke crkve za rješavanje pravnih pitanja, razriješene su Sandra Artuković Kunšt, Jagoda Botički i Zdenka Pogarčić. Kao predstavnike nadležnih ministarstava u toj komisiji, Vlada je novom supredsjedateljicom imenovala Sanju Mišević, a novim predstavnicima: Jagodu Botički, Tomu Gallija, i Zdenku Pogarčić. U Mješovitoj komisiji Republike Hrvatske i Katoličke crkve za očuvanje kulturne i umjetničke baštine Katoličke crkve, razriješeni su supredsjedateljica Ranka Saračević-Würth i predstavnica mr. sc. Vesna Jurić Bulatović. Novim supredsjedateljem Komisije imenovan je dr. sc. Ivica Poljičak, a predstavnicima Davor Trupković, Jagoda Botički i dr. sc. Tomislav Sokol.

U Mješovitom povjerenstvu Republike Hrvatske i Katoličke crkve za rješavanje gospodarskih pitanja, razriješeni su Igor Rađenović, Renata Duka, Mirjana Rađenović, prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić te Tatjana Prenđa Trupec. Novim je supredsjedateljem tog povjerenstva imenovan Željko Tufekčić, a predstavnicima Igor Vidra, Karolina Ivanković, Stipe Mamić, Jagoda Botički i Zdravko Zrinušić.

U Mješovitom povjerenstvu Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske konferencije za izradu popisa imovine oduzete Katoličkoj crkvi za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine i za izradu prijedloga rješavanja problema te koordinaciju aktivnosti tijela državne uprave u poslovima povrata imovine, razriješeni su Sandra Artuković Kunšt, Danica Damjanović, Renata Duka, Sonja Baretić, Vesna Goluža i Alen Čičak. Novom supredsjedateljicom toga povjerenstva, imenovana je Sanja Mišević, a predstavnicima Danica Damjanović, Zdenko Pajić, Vesna Goluža i Ivana Pintar.

U Mješovitom povjerenstvu Republike Hrvatske i Katoličke crkve za vjeronauk u javnim školama i vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama, razriješeni su prof. dr. sc. Roko Andričević, Zdenka Čukelj i Marija Ivanković. Novim supredsjedateljem povjerenstva imenovan je mr. sc. Hrvoje Šlezak, a predstavnicima Momir Karin, Ivan Milanović Litre i Davor Trupković.

U Mješovitom povjerenstvu Vlade Republike Hrvatske i crkava, odnosno vjerskih zajednica, za provedbu odredaba Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica i odredaba Ugovora o pitanjima od zajedničkog interesa sklopljenih između Vlade Republike Hrvatske i crkava, odnosno vjerskih zajednica, Vlada je razriješila supredsjedateljicu Jagodu Botički te predstavnike Božidara Štubelja, Miljenka Fičora, Renatu Duku, Stašu Skenžića, Tatjanu Prenđu Trupec, Vesnu Jurić Bulatović, Danicu Damjanović, Vesnu Golužu i Alena Čička.

Novim je supredsjedateljem povjerenstva imenovan dr. sc. Mihovil Škarica te predstavnicima Marinko Papuga, mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Zdenko Pajić, Davor Trupković i dr. sc. Tomislav Sokol.

Vlada je u Mješovitom povjerenstvu Republike Hrvatske i Katoličke crkve za rješavanje pitanja katoličkih predškolskih ustanova, katoličkih škola i katoličkih visokih učilišta supredsjedateljem imenovala doc. dr. sc. Matka Glunčića, dr. sc. Tomislava Sokola, Ivana Milanovića Litru te Davora Trupkovića.

Vlada je, također, kao predstavnika po položaju, u sve navedene Mješovite komisije i povjerenstva Republike Hrvatske i Katoličke crkve, te Republike Hrvatske i crkava, odnosno vjerskih zajednica, imenovala ravnatelja Ureda za odnose s vjerskim zajednicama.

(N.C./S.Ve./Hina)