U Hrvatskoj nema granja i lišća pa ih uvozimo?!

U prvih 6 mjeseci ove godine Hrvatska je uvezla hrane u vrijednosti od gotovo dvije milijarde kuna. Radič, suhe šljive, dvopek, med samo su neki proizvodi koje uvozimo, a koje možemo i sami proizvesti.

Pročitajte i ovo Dobre vijesti U moru porasta cijena, jedan proizvod uskoro bi mogao pojeftiniti: "Cijena tone na europskom tržištu pala je s 1000 na 800 eura" Kijev uzvraća Ukrajina planira tužiti tri europske države zbog zabrane uvoza hrane

Samo iz Španjolske u Hrvatsku je stiglo rajčica u vrijednosti od oko 10 milijuna kuna. To je proizvodnja barem tisuću plastenika poput onog u kojem je bila reporterka Nove TV Anita Martinović. U njemu je dvoje zaposlenih. Možemo izračunati koliko je to izgubljenih radnih mjesta samo na rajčici.

Kilogram limuna košta koliko i kilogram mesa

A rajčica je jedan od 13 tisuća proizvoda koje uvozimo. Nećete vjerovati- uvozimo lišće, granje, pa čak i šljunak za akvarij.

Kupus je tek jedan od 20-ak proizvoda koje Franjo Raucher uzgaja u svojoj tvornici pod vedrim nebom. Rotkvica, mrkva, patlidžan, koraba, salata...Nema čega nema.

'Mučimo se. Ne možeš sve prodat. Ima puno nakupaca. Dovoze sa strane', kaže ovaj proizvođač povrća. Uvoz je Franjin najveći neprijatelj.

Josipović: 'Hrvatska doista uvozi previše hrane'

'Nije to dobro. Ja ne znam gdje to vodi. Sad gledam uvoz tog mesa i to. Ne znam gdje to vodi ta politika', kaže.

Hrvatska uvozi gotovo 13 tisuća različitih proizvoda. Na dugačkom popisu su i suhe šljive, dvopek,vapno,metle,hrana za kućne ljubimce, pa čak i lišće i granje.

Piljevina iz Nizozemske, hrana za ribice iz Francuske, a šljunak za akvarij iz Italije.

Najviše proizvoda Hrvatska uvozi iz zemalja Europske unije. Na prvom je mjestu Njemačka. Slijede Italija, Slovenija, Austrija i Mađarska. Lješnjaci uglavnom stižu iz Turske.

Prijetnja jeftini proizvodi iz Kine

'Nadam se da će se tržište sredit i da će nama malima pomoći da uspijemo na tržištu kao i svi ostali preživjet', rekla nam je Renata Ledinski koja proizvodi lješnjake.

Dok uvoznici dobro žive, hrvatski proizvođači, kažu, životare.

'Skromno se može živjet, usprkos velikoj konkurenciji strane robe u našim trgovačkim centrima', kaže Miroslav Abramović, proizvođač košara i namještaja od pruća.

Evo kakve će posljedice Putinova zabrana ostaviti na kupce

I Slavkovom medu velika su prijetnja jeftini proizvodi iz Kine.

'Spadamo u red zemalja koje proizvode najkvalitetnije medove. Pa sad ako uvozimo med koji je proizveden negdje u Kini onda možete misliti koliko su naši potrošači zakinuti', kaže pčelar Slavko Horvat.

Na žalost - kupovna je moć hrvatskog potrošača takva da će između kvalitete i cijene izabrati cijenu.

Niti jedna Vlada u posljednjih 20 godina nije uspjela smanjiti uvoz. Upravo suprotno, uspjeli su smanjiti domaću proizvodnju - osobito hrane.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook