Sud je ocijenio neustavnom odredbu po kojoj se jednoj, srpskoj manjini u okviru općeg izbornog sustava unaprijed zakonom jamče zastupnička mjesta u Saboru.
Pročitajte i ovo
Sud je jednoglasno odlučio kako je ustavno-pravno neprihvatljiva odredba po kojoj se manjinama koje u Hrvatskoj sudjeluju s više od 1,5 posto stanovnika, dakle srpskoj manjini, unaprijed jamči najmanje tri zastupnička mjesta na temelju općeg biračkog prava.
Sud je stava kako s ustavno-pravnog aspekta nije sporan institut dvostrukog prava glasa, odnosno pozitivne diskriminacije za predstavnike manjina, odnosno da imaju pravo birati zastupnike u deset izbornih jedinica u okviru općeg izbornog sustava te u posebnim izbornim jedinicama za manjine, ali i ustvrdio kako ta pravila iz Ustavnog zakona o pravima manjina, zbog navedene sporne odredbe, na predstojećim parlamentarnim izborima nije dopušteno primijeniti.
'Nije dopušteno unaprijed zakonom jamčiti broj zastupničkih mjesta'
Ustavno-pravno nije dopušteno unaprijed zakonom jamčiti i određivati broj zastupničkih mjesta za bilo koju manjinu po bilo kojoj osnovi', stoji u odluci Ustavnog suda
Saboru je, stoji u obrazloženju Ustavnog suda, otvorena pravna mogućnost da donese nove propise kojima će pitanja sadržana u ukinutom članku Ustavnog zakona urediti na način koji uvažava zahtjeve koji proizlaze iz Ustava, a da se do uređenja tih pitanja imaju primijeniti pravila koja su važila prije nego je Sabor izmijenio Ustavni zakon u lipnju prošle godine.
'Ustavno-pravno nije dopušteno unaprijed zakonom jamčiti i određivati broj zastupničkih mjesta za bilo koju manjinu po bilo kojoj osnovi', stoji u odluci Ustavnog suda, koji je postupak za ocjenu ustavnosti Ustavnog zakona pokrenuo na zahtjev Srpskog demokratskog foruma, HHO-a, GONG-a, Socijalističke partije Hrvatske i Đure Kalanje kao privatne osobe.
Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec naglasila je da tom odlukom Suda nije promijenjeno načelo iz Ustavnog zakona po kojemu manjine u Sabor biraju osam zastupnika (tri zastupnika bira srpska, kao najbrojnija manjina, a pet ostale manjine, koje su u stanovništvu Hrvatske zastupljene s manje od 1,5 posto), na način kako se to činili na ranijim izborima 2000., 2003. i 2007., po pravilima koja su, istaknula je, odavno prihvaćena i legitimna.
No, dodala je, zakonodavac pri izmjeni Ustavnog zakona nije imao u vidu kako ustavno-pravno nije dopušteno da se u okviru općeg biračkog prava, dakle izbora u deset izbornih jedinica, bilo kome unaprijed osiguravaju zastupnička mjesta u Saboru.
Arlović: Sud prihvatio stav više ustavno-pravnih stručnjaka
Omejec se osvrnula i na prigovore kako se izborna pravila ne smiju mijenjati unutar godine dana prije izbora, istaknuvši da se na to zakonsko načelo 'samoobvezao Sabor', i to da ne smije mijenjati samo one dijelove Izbornog zakona koji se vezuju za prošlogodišnje izmjene Ustava. Kako se tada nisu mijenjale odredbe vezane uz prava manjina onda ni odluka Ustavnog suda pod to ne potpada, to se odnosi samo na Sabor, a ne i na Ustavni sud, poručila je.
Sudac izvjestitelj u tom predmetu Mato Arlović rekao je kako je Sud prihvatio stav više ustavno-pravnih stručnjaka da je prvim člankom Ustavnog zakona, koji je Sud danas ukinuo, jedna manjinska skupina izdvojena iz ukupnog korpusa naroda po kriteriju nacionalne pripadnosti te da je priznata i prepoznata kao poseban dio naroda, što je, naglasio je, u nesuglasnosti s ustavnom postavkom o jednom i jedinstvenom narodu koji kao zajednica državljana ostvaruje vlast u Hrvatskoj.
Tim se člankom, dodao je, izravno narušava i temeljni ustavni zahtjev za jednakim biračkim pravom svih birača u okviru općeg izbornog sustava, jer sustav unaprijed zajamčenih zastupničkih mjesta pretpostavlja, kazao je, priznavanje različitih mjera pogodovanja u korist manjinskih kandidacijskih lista, dakle nejednakost biračkog prava u okviru općeg biračkog sustava, što Ustav ne dopušta.
Ustavni sud ukinuo je i nekoliko članaka izmijenjenog Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, također ustvrdivši da na predstojećim izborima, ne donese li Sabor u međuvremenu nove, s ustavnog aspekta prihvatljive propise vezano uz biračko pravo manjina, valja primijeniti pravila koja su na snazi bila prije zakonskih izmjena.
Odbijen prijedlog HČSP-a o ocjeni ustavnosti lanjskih promjena Ustava
Ukinuta su i dva podstavka Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona pravima nacionalnih manjina, uz ocjenu da miješanje položaja Srpskog narodnog vijeća (SNV) kao udruge i kao pravne osobe jednakog prava u Ustavni zakon unosi neprihvatljiv stupanj pravne nedosljednosti koji je protivan vladavini prava.
Ustavni je sud zauzeo stav da je zakonskim rješenjem SNV dobio dvostruki, međusobni suprostavljeni pravni subjektivitet, jer se s jedne strane navodi kao udruga koja potpada pod jamstva slobode udruživanja, a s druge strane kao pravna osoba koja pod ta jamstva ne potpada i može ih ograničavati.
Sud je odbacio prijedlog HČSP-a za pokretanje postupka ocjene ustavnosti lanjskih promjena Ustava, proglasivši se nenadležnim za ocjenu materijalne odredbe Ustava ili propisa koji se donose na način istovjetan s Ustavom ili imaju snagu Ustava. (Hina)
