455139
455139
455139
455139
455139

Svaki dan grad veličine Varaždina ne ode na posao: Evo koje su državne tvrtke rekorderi u bolovanjima!

  • , 28.10.2016., 10:38
  • Autor:
  • komentara

Kiša pada, hladno, spava vam se i još malo kašljucate. Priznajte, jeste li ikada javili na posao da niste dobro, da jednostavno ne možete jer ste bolesni?

 
 
 
 
Gotovo 47.000 ljudi svaki dan na bolovanju (Video: Provjereno)
Gotovo 47.000 ljudi svaki dan na bolovanju (Video: Provjereno)

Čini se da je takvih mnogo. Samo u riječkoj i splitskoj regiji HZZO je proveo kontrolu i 40 posto svih bolovanja zatvorio jer nisu bila prava. Što je onda s onima koja traju po dvije, pet ili čak 12 godina? Je li moguće toliko biti legalno na bolovanju? Vjerujte da je...

Postajemo li sve bolesniji ili smo samo lijeni i lažljivi? Te su rasprave rezultat prošlotjedne kontrole HZZO-a, koja je čak 40 posto bolovanja - zatvorila!

Istražujući ovu temu, s obzirom na to da se ne vode takvi službeni podaci, ekipi Provjerenog palo je na pamet provjeriti koliko boluju oni koji rade kod privatnika, a koliko pak oni kojima je država poslodavac. Pa su  tako i dobili rekordera - pogledajte koliko su bolesni zaposlenici Hrvatske Lutrije i Ministarstva uprave i što o toj temi kaže privatni detektiv kojem su najčešći angažmani poslodavci koji špijuniraju svoje zaposlenike.

47.000 ljudi svaki dan na bolovanju (Foto: Provjereno)

47.000 ljudi svaki dan na bolovanju (Foto: Provjereno)

Svaki dan grad veličine Varaždina ne ode na posao, gotovo 47.000 ljudi. Kažu - zbog bolesti!

Što nam se događa? Postajemo li bolesniji? Nova izvješća obeshrabruju.

''39.000 ljudi dnevno je bilo bolesno u RH 2013. godine, a taj je broj danas 46.000'', ističe Fedor Dorčić, ravnatelj HZZO-a. 

Dakle 20 posto više. Bolesniji dakle jesmo. Ili ipak postoji mogućnost da smo postali prepredeniji, a naši liječnici lakši pri udaranju pečata ?

''Može se dogoditi manipulator i da i meni treba vremena da ga pošaljem na neke pretrage. Kada zaista nisam sigurna radi li se o pravoj bolesti ili, ajmo reći, umišljenoj'', kaže liječnica obiteljske medicine dr. Ines Balint

'Često se dogodi da poslodavac nazove i u principu prijeti doktorima s kontolama, vjerojatno misleći da se radi o nekakvom lažnom bolovanju'

Dr. Ines Balint

Tzv. lažnjaka, ima. Nekima se jednostavno NE da raditi. Pa beru grožđe, okopavaju kukuruze, sređuju vikendicu ili iznajmljuju apartmane. A sve na bolovanju.

''Recimo, osoba igra nogomet, a ima prijavljenu ozljedu noge. Ne bi mogao hodati, ne bi mogao izlaziti iz stana, trebao bi biti na kućnoj poštedi, a nalazi se na nogometnoj utakmici. Zanimljivo'', priča vlasnik detektivske agencije Slavko Husnjak.

Ovo je toliko javna tajna, da se ni ne može nazvati više tajnom. U posljednjoj kontroli HZZO-a, samo je u riječkoj i splitskoj regiji zatvoreno 40 posto bolovanja. Je li moguće da je ondje bilo toliko pacijenata manipulatora ili nesavjesnih liječnika?

''To treba pitati onoga koji je ukinuo ta bolovanja. I da javno obznani razlog zašto je to napravio. Je li netko radio nezakonito ili nije. Ja ne mogu ulaziti u taj dio'', ističe Marijo Drlje iz Udruge hrvatskih pacijenata.
 
''Dogodilo se to da smo izabrali određeni uzorak. Možda je uzorak kriv. Pazite, to ne mora značiti da je to zaista takvo pravilo. Ali u tom momentu, na tom uzorku je zatvoreno 40 posto bolovanja'', kazao je ravnatelj HZZO-a.

Dorčić tvrdi, problem je nastao zbog toga što umjesto pet opravdanih dana bolovanja velika većina uzme dan-dva više.

Ravnatelj HZZO-a Fedor Dorčić (Foto: Provjereno)

Ravnatelj HZZO-a Fedor Dorčić (Foto: Provjereno)



Dan, dva... Što je to u usporedbi s nekoliko godina? Imamo i rekordere. Ljude koji su na bolovanju pet, sedam, osam, pa čak i 12 godina. Gđa. Ana Marija Kalajdžić imala je operaciju za operacijom. Otvorila je dušu Provjerenom prije nekoliko godina kada je držala rekord u danima provedenim na bolovanju. Niti je ona, kako bi rekli, muljala, niti njezina liječnica obiteljske medicine.

''To su sve pacijenti koji enormno dugo čekaju na pretrage i na operativne zahvate, a još više čekaju na vještačenje invalidsko-mirovinske komisije bez čijeg vještačenja, nažalost, ne znamo kakva je radna sposobnost. Je li ona ostala za povratak na posao ili je izgubljena pa će pacijent dobiti invalidsku mirovinu'', pojašnjava dr. Balint. 

Pacijentica dr. Balint je i 53-godišnja Silva Petić. Žena koja je čak 5 godina na bolovanju. Mnogo vremena. Ali ova žena nema drugog izbora.

''100 na sat sam živjela prije bolovanja, 100 na sat. I sad vam se najednom napravi rez u životu. Vi više ne možete ništa. S 50 godina si ti mrtav čovjek, ti više ne možeš ništa'', kaže Silva.

Do sada je operirala kralježnicu, a prije dva tjedna i dojku. Onkološki nalaz čeka. Na bolovanju davno prije završila je zbog ozljede ruke na koju ima 30-postotni invaliditet.

''Ne mogu ništa primiti. Tanjure, šalice, sve sam podrobila. Ne mogu se sagnuti, hodati, ne mogu nigdje ići sama...''

47.000 ljudi svaki dan na bolovanju (Foto: Provjereno)

Silva Petić je čak 5 godina na bolovanju

Čovjek koji je želio ostati anoniman već je 4 mjeseca na bolovanju. Koljeno ga ne sluša godinama. Već je bio na bolovanju i na operaciji. I sad će opet.

''Ne isplati se biti na bolovanju. Danas su vremena takva da je svaka kuna bitna. Bolovanje se ni u kojem slučaju ne isplati'', kaže. 

I on i Silva bi se rado vratili što prije na radno mjesto. Ali ima i onih koji će rado pristati na 30 posto manju plaću samo da se maknu s posla. Njih prati detektiv Pasko. Redovito ima klijente koji traže da provjeri njihove zaposlenike.

''Udario ga auto u prometnoj nezgodi, ne može hodati... A on ustvari obilazi gradske kafiće sasvim mobilan, sasvim pokretan. Znači, ništa mu se u stvari nije dogodilo - čista prevara!'', kaže detektiv Husnjak.

47.000 ljudi svaki dan na bolovanju (Foto: Provjereno)

Od krajnosti kojima se služe radnici do onih kojima se služe poslodavci. Kada su bolovanja u pitanju, ima svega.

''Često se dogodi da poslodavac nazove i u principu prijeti doktorima s kontrolama, vjerojatno misleći da se radi o nekakvom lažnom bolovanju'', kaže dr. Balint.

Osim što smo u nekoliko posljednjih godina više na bolovanju postoji i razlika između državnih službi te državnih i privatnih tvrtki. Tako, recimo, djelatnici Ministarstva uprave boluju 18 i pol dana na godinu. Dakle, gotovo 4 tjedna - svaki! U ostalim ministarstvima su nešto zdraviji. Broj se kreće od 10 do 15 dana godišnje. Kada to usporedimo s VIP-om, koji je jedina tvrtka u privatnom vlasništvu koja nam je poslala podatak, dolazimo do brojke od samo - 5 dana. Naravno da ovo nije znanstvena metoda prikupljanja podataka, ali može biti indikativna.

''Nažalost, državne službe nikada nisu angažirale detektiva. Iako ja imam saznanja da vrlo velik broj državnih službenika odlazi na bolovanje. Vrlo često to koriste za vrijeme nekih blagdana ili državnih praznika, kada spajaju više dana pa im to izađe onako... Zgodno'', kaže detektiv Husnjak. 

Najteže je stanje u Hrvatskoj Lutriji. Djelatnici prodajne mreže te tvrtke čak su 25 dana u godini bolesni. To je njihov službeni podatak! Dakle, 5 tjedana. Svi do sada spomenuti brojevi odnose se isključivo na bolovanja. Bez rodiljnih i roditeljskih dopusta. Dr. Balint tvrdi - to je činjenica. I prema njezinom iskustvu u državnim službama - ljudi češće obolijevaju.

''Onaj tko je u nekoj državnoj službi, taj će možda zbog nekakve glavobolje, prehlade, temperaturice 37,1 ostati kod kuće. Za razliku od nas privatnika koji radimo u privatnim tvrtkama. Mi si ne možemo priuštiti bolovanje'', kaže dr. Balint. ''Ima toga svaki dan. Oni koji se boje da će ostati bez posla, oni dođu i mole, dajte nekakav lijek, dajte nešto. Pomozite da normalno mogu raditi. Imam ugovor na određeno vrijeme, bojim se da ću ostati bez posla, samo da nekako prebrodim ove sadašnje zdravstvene teškoće''.

47.000 ljudi svaki dan na bolovanju (Foto: Provjereno)

HZZO klasifikaciju bolovanja po privatnom i javnom sektoru - ne vodi. Njima je bolovanje - bolovanje. A zašto je u posljednje tri godine došlo do porasta broja bolovanja šef HZZO-a vidi u sljedećem.

''Zavod je 2013. godine ukinuo svoje kontrolore koji su do tada na terenu obilazili ordinacije i bili su u svakom momentu podrška na terenu liječnicima obiteljske i opće medicine. I tako, jednom inercijom se kolo zakotrljalo'', pojašnjava ravnatelj HZZO-a. 

Marijo Drlje iz Udruge hrvatskih pacijenata tvrdi - reda mora biti. No, fokus se ishitrenim izjavama i gubi s najbitnijeg - pacijenata i njihovih potreba.

''Vrlo često nam se ljudi žale da ili im je bolovanje prekinuto bez kvalitetne komunikacije s nadležnim liječnicima. A onda tu postoji jedan izgovor obiteljskih liječnika, ajmo tako reći, da su pod pritiskom kontrolora HZZO-a morali prekinuti bolovanje'', napominje Drlje.

U Silvinom slučaju ''škripi'', kako kaže njezina liječnica, na mirovinskom osiguranju. Koje unatoč njezinom invaliditetu ne daje rješenje za invalidsku mirovinu. Pa je stoga Silva i dalje na bolovanju. Do kada, ne zna. Ti su dugoogdišnji slučajevi veliko opterećenje za osiguranje. Uz sve ostale boljke sustava. Od neumreženosti, nekoordinacije između službi, listi čekanja i čekanja na vještačenja.

HZZO je u zadnje dvije godine uvećao troškove za još 150 milijuna kuna. A što ih čeka? Dolazi sezona gripa i prehlada. Stvarnih bolesti bit će bez sumnje. No, dolaze nam i blagdani. A to su dani kada, kaže detektiv Pasko, naglo poraste broj - bolovanja.  

Emisiju gledajte četvrtkom od 22:15 na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno

Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr

 

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se