Slovenija objavila primjedbe na hrvatsku dokumentaciju

'Informacija o primjerima prejudiciranja u pojedinim pregovaračkim poglavljima u okviru pristupnih pregovora Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji' naziv je dokumenta od 50-ak stranica. Od toga se oko polovice odnosi na preslike hrvatskih dokumenata, a polovica na slovensku argumentaciju za blokadu pojedinih pregovaračkih poglavlja.

Pročitajte i ovo Parlamentarni izbori 2024. HDZ i DP dogovorili parlamentarnu većinu i strukturu buduće Vlade Pregovori i razgovori Neki zastupnici Domovinskog pokreta neće podržati Plenkovića? "Pitajte ga hoće li dati potpis, a ima ih još koji će izletjeti"

U materijalu se navodi da Slovenija zbog prejudiciranja granice u dokumentaciji za pet pregovaračkih poglavlja, koja su trebala biti otvorena, i u materijalima za dva poglavlja koja je trebalo zatvoriti, nije dala suglasnost, kao i za još četiri poglavlja u kojima se nije radilo o prejudiciranju granice, već o rezervama prema drugim sadržajima.

>> 'Htjeli smo spriječiti referendum štetan za RH' 

Primjerice, za 4. poglavlje, koje se odnosi na slobodan protok kapitala, navodi se da je Hrvatska u svom programu upravljanja poljoprivrednim zemljištima u državnom vlasništvu odobrila davanje u najam i prodaju 266.000 hektara zemljišta, što uključuje i dio teritorija koji Slovenija smatra prijepornim, a riječ je o lijevoj obali Dragonje.

Najčešće se ističu zemljovidi u aktima koji se odnose na more i obalu, prijeporni kopneni dio uz Dragonju te na crtu sredine u Savudrijskoj vali 'Protiv tog pokušaja posezanja, odnosno raspolaganja spomenutim zemljištima na slovenskom državnom teritoriju Slovenija je prosvjedovala', navodi se u dokumentu.

Izražava se i rezerva na 11. poglavlje, koje se odnosi na poljoprivredu, jer je u hrvatskoj dokumentaciji dostavljenoj Bruxellesu spomenut Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, te Zakon o županijama. U njima se navodno spominju 'prijeporni zaseoci' na lijevoj obali Dragonje (Škrile, Bužin, Škudelin i Veli Mlin).

>> 'Sastanak s Pahorom može, ali uz predstavnike EU' 

Slični primjeri spominju se i za druga poglavlja, pri čemu se ističu svi oni slučajevi u zakonskim i podzakonskim aktima, te u njima zemljovidi ili toponimi uz granicu, na područjima koja su za Sloveniju sastavni dio njezina državnog prostora dok se ne sklopi valjan sporazum o granici.

Najčešće se ističu zemljovidi u aktima koji se odnose na more i obalu, prijeporni kopneni dio uz Dragonju te na crtu sredine u Savudrijskoj vali iako se u potonjem slučaju prenosi i hrvatska primjedba da je riječ o privremenoj granici dok se ne postigne konačan granični dogovor sa Slovenijom.

Navode se i slovenski diplomatski akti kojima se dokazuje da je Slovenija u svakom slučaju 'prejudiciranja granice', odnosno 'jednostranih koraka' u odnosu na stanje 25. lipnja 1991. odmah reagirala diplomatskim prosvjedom.

U dokumentu su objavljene preslike nekih hrvatskih zakona i podzakonskih akata koji u tekstu ili prilozima spominju područja za koja Slovenija tvrdi da su slovenska ili barem prijeporna dok se ne postigne bilateralno rješenje, pa stoga Slovenija smatra da ih treba izostaviti iz hrvatske pristupne dokumentacije.

>> 'Blokada nas može samo usporiti, ne i naštetiti nam'

Iznesen je i primjer graničnog prijelaza Plovanije pa se ističe da je Slovenija svojedobno prosvjedovala zbog gradnje čvrstoga graničnog objekta i dobila pismeno jamstvo negdašnjeg hrvatskog premijera Nikice Valentića da je riječ o privremenu rješenju zbog turističke sezone (inače je neslužbeno prijetilo zatvaranje tog prijelaza u Istri sa slovenske strane).

Odluka Policijske uprave u Istri, kojom je Plovanija određena područjem stalnog graničnog prijelaza I. kategorije, navodi se kao primjer da je Hrvatska mijenjala zatečeno stanje na granici. Spominje se da Hrvatska nije isto postupila u slučaju više graničnih točaka sa Srbijom koje su navedene kao 'privremene kontrolne točke za cestovni promet', poput prijelaza Batine - Bezdana, Erdut - Bogojeva i drugih.

Slovenski dokument podijeljen je novinarima na konferenciji za tisak ministra vanjskih poslova Samuela Žbogara u obliku brošure te preko e-maila, a dostupan je i u elektroničkom obliku, te objavljen na web stranicama slovenske Vlade.