Obnova na Baniji koja stoji, izmjene Ustava, raspolaganje turističkim zemljištem, Zakon o sportu, nacionalizacija Ine, pravo na izbor, izlazak Hrvatske iz energetske povelje, inflacija... neke su od teme o kojima su tijekom svojih slobodnih govora zborili zastupnici i zastupnice.
Miletić: Jadranka je ratovala za ovu državu tri godine, a sada nema gdje biti, gladna je
Oko 5000 ljudi na Baniji i dalje živi u kontejnerima. Među njima i braniteljica iz Gline kojoj je prvi kontejner ukraden, a drugi poplavljen.
''Jadranka je hrvatska braniteljica, dragovoljac Domovinskog rata. Kuća u Glini joj je stradala u potresu. Nakon toga su joj kontejner za stanovanje ukrali'', kazao je MOST-ov Marin Miletić i kazao da joj je novi poplavio i sada nema gdje biti.
''Ratovala je za ovu državu tri godine, a sada nema gdje biti, gladna je'', kazao je Miletić i podsjetio da tisuće ljudi još čeka obnovu kuća nakon potresa.
''Oko 5000 ljudi je i danas u kontejnerima, dvije godine nakon potresa. Podneseno je 8586 zahtjeva za nekonstrukcijsku obnovu, 9674 za obnovu na području Banovine, a napravljeno je pet kuća'', kazao je Miletić i poručio da sustav ne valja.
Vrkljan: U Hrvatskoj svi trebamo biti politički Hrvati
''Je li Hrvatska dio europskog vrijednosnog sustava? Nije, nužne su izmjene Ustava i Izbornog zakona'', poručio je Milan Vrkljan iz Pravedne Hrvatske koji je kazao da je ''hrvatski Ustav sovjetiziran i boljševiziran'', a u ''Hrvatskoj svi trebamo biti politički Hrvati''.
Predložio je model po kojem bi se 60 zastupnika biralo po većinskom sustavu u izbornim jedinicama od 55.000 do 60.000 birača, a ostatak na nacionalnoj razini proporcionalnim sustavom gdje bi se glasalo za liste, a predlaže i da se limit za ulazak u Sabor spusti na tri posto.
Nemet: Kad će Vlada donijeti Uredbu o raspolaganju turističkim zemljištem?
IDS-ova Katarina Nemet upozorila je opet na problematiku u okviru Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, a koji regulira i uređuje pitanja vezana uz raspolaganje turističkim zemljištem.
Zakonom je predviđeno da gradovi i općine s trgovačkim društvima koja koriste turističko zemljište sklope ugovor o zakupu tog zemljišta na rok od 50 godina, a raspon jediničnog iznosa zakupnine, način i rokove plaćanja i ostale orijentacijske kriterije za obračun zakupnine trebalo je definirati Uredbom Vlade koju je bila dužna donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona.
''Vlada uredbu nije donijela ni do dan danas'', upozorila je Nemet objasnivši da zbog toga gradovi i općine nisu bili u mogućnosti naplatiti zakupninu turističkog zemljišta počevši od svibnja 2020. godine, do danas, čime trpe i javni proračuni. ''Ušli smo u 349. dan, a odgovora nema'', kazala je IDS-ovka, koja je putem pisanog zastupničkog pitanja tražila odgovor Vlade još u prosincu 2021. godine.
Bernardić: Zakon o sportu ne rješava ključno pitanje sporta, a to je njegovo financiranje
Zakon o sportu bio je tema slobodnog govora Davora Bernardića iz Socijaldemokrata, a ponovio je da taj Zakon neće riješiti pitanje hrvatskog sporta: ''Zbog njega više djece neće biti na sportskim terenima, a rezultati u sportu neće biti bolji. Zakon ne rješava ključno pitanje sporta, a to je njegovo financiranje''.
Peović: Vraćanje Ine je stvar političke volje, a ne pravnog okvira
''Ovo je trenutak energetske nestabilnosti, važno je vratiti Inu'', poručila je Katarina Peović iz Radničke fronte i ponovila da Inu treba nacionalizirati te zaključila: ''Stvar je političke volje, a ne pravnog okvira''.
Na dugove bolnica, lista čekanja i nekvalitetnu zdravstvenu uslugu te priziv savjesti, upozorila je Anka Mrak Taritaš. ''Pobačaj u Hrvatskoj mnogim ženama nije dostupan'', opetovala je zastupnica.
Jelena Miloš iz zeleno-lijevog bloka istaknula je da se još uvijek ne zna stav Vlade o izlasku Hrvatske iz Energetske povelje, međunarodnog sporazuma koji Hrvatskoj čini više štete nego koristi.
"MOL je upravo temeljem ugovora o Energetskoj povelji tužio Hrvatsku i išao na arbitražni sud te dobio 184 milijuna dolara odštete", kazala je Miloš.
Marko Milanović Litre iz Hrvatskih suverenista govorio je o preimenovanju dubrovačke zračne luke, koja bi se trebala zvati imenom Ruđera Boškovića, a Ante Prkačin iz Domovinskog pokreta kritizirao je financiranje srpskih crkvi.
''To nije samo puka promjena naziva, već približavanje hrvatske povijesti svima koji prvi put kroče u Lijepu našu kroz Dubrovnik, podizanje svijesti građanima o jednom od najvećih svjetskih umova koji je potekao s naših prostora'', kazao je zastupnik i dodao da inicijativu podržavaju i Grad Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija, Općina Konavle te Skupština zračne luke.
SDP-ov Mišel Jakšić upozorio je na visoku inflaciju te pad realne plaće za pet posto, a zaključio je da Hrvatska treba strukturne reforme i u okviru nje šira porezna reforma i jača porezna politika: ''Od poreza na ekstraprofit ne treba bježati, ali gdje i na koji način će to osjetiti građani s plaćama manjim od 6500 kuna ili će im se dogoditi da dođe do daljnjeg rezanja njihovih prava?''
HDZ-ov Branko Bačić odbacio je prigovore na račun Vlade, a prijedlog o izlasku Hrvatske iz Energetske povelje nazavo je ''u ovom trenutku, na određeni način do kraja nepromišljen'': ''Na razini EU-a govori se o modernizaciji Povelje, koja bi s jedne strane akceptirala nove ciljeve koji zahtijevaju smanjenje emisije CO2 i s druge strane sigurnost ulaganja, s obzirom na to da smo i dalje ovisni o fosilnim gorivima''.
Ljudska prava u tranzitu
Izmjenama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti koje se usklađuju s EU direktivom, a o kojima se raspravljalo u Saboru, preciznije se definiraju poslovi policijskih službenika za prihvat i smještaj tražitelja međunarodne zaštite.
Sve obavijesti koje tražitelji primaju moraju biti u pisanom obliku, a ako je tražitelj nepismen, moraju biti prevedene uz pomoć prevoditelja.
Skraćuje se rok za zapošljavanje s devet na šest mjeseci, a uvodi se obveza za prijavu i odjavu prebivališta azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u skladu s odredbama kojima se regulira prijava boravka i prebivališta za hrvatske državljane.
Katić: Broj tražitelja međunarodne zaštite u Hrvatskoj u porastu
''U 2022. bilježimo porast tražitelja međunarodne zaštite u odnosu na prošlu godinu za preko 320 posto, ove godine imamo preko 10.000 namjera za međunarodnom zaštitom, rekao je državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) Žarko Katić u raspravi o izmjenama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.
Istaknuo je da se mijenjaju i zemlje podrijetla iz kojih dolaze tražitelji azila. Osim tradicionalnih zemalja Bliskog istoka te sjeverne i saharske Afrike, među top pet ove godine su Irak (2133 zahtjeva), Burundi (1912), Turska (1414) , Afganistan (1248) i Kuba (903 zahtjeva).
Još uvijek Hrvatsku doživljavaju kao tranzitnu zemlju na putu prema zapadnoj Europi i karakterizira ih brzi odlazak iz zemlje, kaže Katić.
Kada je riječ o raseljenim osobama iz Ukrajine kojima se odobrava privremena zaštita, njih je u Hrvatsku došlo 22.151. Među njima je 49,8 posto žena i 33,3 posto djece, većina ih je u privatnim smještajima, a otprilike 1600 u kolektivnim centrima.
Ove je godine povećan i broj nezakonitih prelazaka države granice, veći je 146 posto u odnosu na prošlu godinu, a bilo je više od 36.000 postupanja. Manji broj njih podnosi zahtjev za međunarodnom zaštitom, a veći dio želi izaći iz Hrvatske. Oni dobivaju rješenje za napuštanje zemlje u roku sedam do 30 dana.
Izmjene zakona, kaže Katić, osim usklađivanja s EU-ovim direktivama povećavaju prava tražitelja azila, kao što su pravo na pristup tržištu rada koje se skraćuje s devet na šest mjeseci, pravo na dulje korištenje besplatnog smještaja te se stavlja poseban fokus na ranjive skupine tražitelja azila.
Zastupnici su u raspravi pozdravili kvalitetnije uređivanje sustava međunarodne zaštite, a dio naglasio važnost integracije tražitelja u hrvatsko društvo, no za to je potrebno osigurati im preduvjete, a i hrvatsko društvo treba pokazati volju da oni zaista budu njegov dio.
Praksa zahtijeva poboljšanja
Koliko je zakonodavni okvir na ovom polju nezadovoljavajući i što bi trebalo mijenjati, za DNEVNIK.hr su nešto ranije objasnili Tea Vidović Dalipi, Luka Kos, Lucija Mulalić i Antonio Pindulić iz Centra za mirovne studije (CMS), organizacije civilnog društva koja se već četvrt stoljeća bavi zaštitom i promicanjem ljudskih prava u Hrvatskoj.
Istaknuli su kako je ''prvi korak u zadovoljenju zakonodavnog okvira da ga se poštuje i primjenjuje u praksi, a što kroz naš rad u pogledu pružanja podrške izbjeglicama vidimo da često nije slučaj'': ''To podrazumijeva donošenje odluka o zahtjevu za međunarodnom zaštitom unutar šest mjeseci od podnošenja zahtjeva, a ne unutar godinu ili dvije kao što je to slučaj u pojedinim postupcima. Isto tako, kvalitetnu provedbu ispitivanja zahtjeva traženja azila uz aktivno istraživanje stanja u pojedinim zemljama, s fokusom na izvještaje različitih organizacija''.
Pročitajte i ovo
CMS je podnio brojne komentare na izmjene i dopune Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti od kojih većina nije bila uvažena: ''Ističemo i apeliramo i na Hrvatski sabor da se unesu izmjene koje bi ukinule ili smanjile rok unutar kojeg je tražiteljima azila zabranjeno sklapati ugovore o radu u Hrvatskoj, na način da se tražiteljima azila odmah ili barem nakon proteka dva mjeseca omogući zapošljavanje u Hrvatskoj. Takva praksa postoji i u drugim državama kao npr. u Rumunjskoj gdje tražitelji azila stječu pravo na rad nakon tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za međunarodnom zaštitom''.
Kao nužno u CMS-u ističu i da je potrebno omogućiti tražiteljima azila punu zdravstvenu zaštitu, a ne nastavljati opasnu praksu koja se sastoji isključivo od postupaka nužnih za otklanjanje neposredne opasnosti po život i zdravlje i prijeko potrebnog liječenja bolesti: ''Konačno, prijedlog unošenja prekršajnih odredbi u Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti smatramo nepotrebnim i pretjerano strogim, s obzirom na to da se time potencijalno dodatno otežava mogućnost osobama da reguliraju svoj boravak ili status na području Hrvatske. Tako primjerice osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom koja je propustila prijaviti prebivalište u roku od 15 dana od promjene adrese stanovanja može biti odgovorna za počinjenje prekršaja što takvu osobu može potencijalno zakinuti za mogućnosti stjecanja dugoročnog boravišta ili hrvatskog državljanstva''.
Pročitajte i ovo
Na matičnim saborskim odborima za to vrijeme tema je bio prijedlog proračuna za 2023. o kojemu je u srijedu planirana rasprava na plenarnoj sjednici, ali tek popodne.
Od 11 do 13 sati, naime, članovi visokog doma imaju preče obaveze - napravit će stanku u vrijeme održavanja nogometne utakmice između Hrvatske i Maroka. ''Bolje to nego prazna sabornica'', poručio je prošli tjedan predsjednik Sabora Gordan Jandroković onima koji su krenuli preispitivati tu odluku.
