Odvjetnici Miće Stanišića i Stojana Župljanina, Srba iz BiH kojima se sudi u Hagu i službeno su zatražili da im sudsko vijeće da upute kako da u dokaze obrane uvedu i Registar hrvatskih veterana oko čijeg se objavljivanja godinama vode sukobi u hrvatskoj javnosti i politici.Optužnica tereti Stanišića i Župljanina da su sudjelovali u zločinu protiv nesrpskog stanovništva, odnosno da su odgovorni za progone, istrebljenje, ubojstva, mučenje i prisilnu deportaciju ljudi drugih nacionalnosti.
Pročitajte i ovo
>> CD s Registrom uopće nije nestao iz karlovačkog ureda?
Kako su obrane obavještene da će naredni svjedok optužbe Edin Hadžović svjedočiti da je s njim u srpskom logoru bilo zatočeno i nekoliko Hrvata koji su poslije ubijeni, odvjetnik Slobodan Zečević unio je njihova imena u registar hrvatskih branitelja i došao do kontradiktornih podataka, pišu srpski mediji. To nije čudno, jer je popis koji je nedavno objavljen na internetu nepotpun, bez matičnih borjeva ili imena očeva, pa je uobičajeno da isto ime i prezime nosi nekoliko različitih ljudi.
Zečević je informirao suce o postojanju Registra i upitao ih da li se takvi podaci objavljeni na internetu mogu koristiti u svrhu obrane optuženih.
Hrvatska neće moći odbiti zahtjev
Svoj zahtev pojačao je pozivanjem na dosadašnju praksu sudskih vijeća u Haagu koja su smatrala da su takvi javni izvori generalno prihvatljivi, ali će se, od slučaja do slučaja, to potvrđivati ili neće.
Tužiteljstvo je predložilo da se službenim kanalima zatraži pravna pomoć Hrvatske, ali, što je bitno, i stav da nemaju ništa protiv ako Župljanin te podatke želi koristiti samo kao osnovu za postavljanje pitanja svedoku. Kako se ni tužiteljstvo nije direktno suprotstavilo uvođenju registra, i suci su izjavili da shvaćaju koju bi potencijalnu vrijednost taj dokument mogao imati.
Hrvatska još nije dobila haški zahtev za dostavljanje Registra. Ako taj zahtev dođe, sudsko vijeće mora zatražiti provjeru konkretnih ljudi na koje se odnose podaci, nakon čega Hrvatska šalje točne podatke, pod uvjetom da se koriste samo u sudskom slučaju za koji su zatraženi i bez prisustva javnosti.
Ne postoji mogućnost da Hrvatska ne dostavi podatke, jer je ustavni zakon o suradnji s Haagom iznad ostalih zakona, kažu u nadležnim institucijama hrvatske vlade.
