JASNA PORUKA ERDOGANA TURSKIM BIZNISMENIMA U VEZI ULAGANJA U HRVATSKU

'Prošlo je deset godina od posljednjeg posjeta Zagrebu i osjećam veliko zadovoljstvo. Zahvaljujući iskazanom gostoprimstvu, predsjednici i dužnosnicima, za organizaciju zahvaljujem Komori i DEIK-u', kazao je Recep Tayyip Erdogan.

Pročitajte i ovo Parlamentarna rasprava U atmosferi velikog nepovjerenja među državama Turska danas razmatra važno pitanje za europsku sigurnost Poručio iz zrakoplova Erdogan pozvao da se izvrši pritisak na SAD: "Ne možemo se složiti s Bidenom kad Gazu ne smatra zemljom Palestinaca"

'Vidim da RH i Turska zdravim koracima idu naprijed. Prije deset godina je to bila drugačija zemlja, ovo je sasvim drugo i vide se značajni koraci. 2006. Hrvatska nije bila u EU i NATO-u. Od devedesetih godina, kada je patila i brojila ljudske i materijalne gubitke, puno se promijenila. Nastojala je uspostaviti dobre odnose sa susjedima. Današnju Hrvatsku gledam drugim očima, potpuno je integrirana u euroatlanske integradije sa svojom infrastrukturom, to je zemlja koja sada buja od razvoja. U siječnju je na vlast stupio premijer Orešković i nadam se da će i on biti ustrajan u ovim nastojanjima', istaknuo je Erdogan koji je ponovio kako mu je cilj robna razmjena s Hrvatskom od milijardu eura godišnje.

Inicijativa Dobrodošli! i Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske CROSOL organizirali su prosvjed povodom boravka turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u Hrvatskoj. Desetak prosvjednika je na Savskoj cesti izvjesilo dvojezični natpis. 'EU, prodala si dušu vragu'. 'U tom smjeru ćemo napraviti korake. Kroz naše bilateralne odnose znamo da ćemo ostvariti uspjeh. Radimo na tome da se birokratske prepreke uklone. Najveća prepreka je birokratska oligarhija, a političari su uspješni onda kada se maknu od te birokratske oligarhije. Ukoliko ne uklonite tu birokratsku oligarhiju ne možete ništa napraviti. Na ovom gospodarskom formu će se bolje upoznati naši gospodarstvenici. Potencijal naše suradnje nije dovoljno iskorišten iako brojek rastu. Mislim da ćemo samo u turističkom sektoru dovesti do trostrukog povećanja ulaganja. 500 milijuna dolara su vrijedne privatizacije koje se događaju u Hrvatskoj i nama su zanimljive', poručio je turski predsjednik.

Naglasio je kako razvoj poljoprivrede, posebno ekološka poljoprivreda ima poseban potencijal u Hrvatskoj.

'Brzi rast turske ekonomije je veliki faktor povećanja naših stranih ulaganja. Ukupno 16,5 milijardi dolara Turska je prošle godine uložila u strane investicije. I vjerujem da će to još više rasti. Takva Turska je veliki partner Hrvatske. Zato svim našim poduzetnicima poručujem da ulože u Hrvatsku. Isto tako, mi ćemo sve učiniti da se olakšaju hrvatska ulaganja u Turskoj', kazao je Erdogan koji se Hrvatskoj zahvalio na gostoprimstvu a ispraćen je pljeskom.

Kitarović pozvala Tursku na još više ulaganja

Odnosi Hrvatske i Turske su prijateljski, no postoji mogućnosti za daljnje jačanje gospodarske suradnje, posebice na području turizma, energetike, poljoprivrede, bankarstva, modernih tehnologija, istaknuli su predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan u srijedu na Hrvatsko-turskom gospodarskom forumu, koji je okupio 600 sudionika.

"Ovako velik broj tvrtki na forumu potvrđuje da je interes za suradnju golem", kazala je Grabar-Kitarović te dodala kako to svjedoči o dobrim odnosima dvije zemlje, koji će posjetom turskog predsjednika imati još bolje temelje.

„Razvijenost turskog gospodarstva, njegova veličina i struktura, gotovo obvezuju na jačanje gospodarskih veza. S druge strane, hrvatsko gospodarstvo i njegova kvaliteta u radnoj snazi, stabilan razvoj i sigurnost, izvrsna infrastruktura koja spaja europski zapad i istok, sjever i jug, nudi odlične prilike za razvoj i rast poslovanja“, istaknula je Grabar-Kitarović.

Rekla je kako se još puno može napraviti u jačanju gospodarskih odnosa i pozvala turske tvrtke da ulažu u Hrvatsku. Kao područja moguće suradnje navela je turizam, poljoprivredu, energetiku, bankarstvo, moderne tehnologije.

"Na političarima je da potiču suradnju i otvaraju vrata za prostor i djelovanje gospodarstvenicima, a na vama gospodarstvenicima je da kroz ta vrata prođete", kazala je Grabar-Kitarović te dodala kako je uvjerena da gospodarska suradnja dvije zemlje ima svjetlu budućnost.

"Koristim ovu prigodu da izrazim punu potporu turskim ulaganjima u hrvatskog gospodarstvo. Bit će veliko zadovoljstvo pratiti razvoj naše suradnje koja ima svjetlu budućnost', rekla je hrvatska predsjednica.

Deficit u trgovinskoj razmjeni je na hrvatskoj strani

Gospodarski forum održava se u sklopu posjeta turskog predsjednika Erdogana Hrvatskoj, a okupio je 150 gospodarstvenika iz Turske i 450 iz Hrvatske.

Ministar gospodarstva Tomislav Panenić istaknuo je na forumu da su bilateralni odnosi između dvije zemlje dobri i prijateljski no kako još ima mogućnosti za jačanje međusobne gospodarske suradnje.

Istaknuo je da je deficit u trgovinskoj razmjeni "nažalost na hrvatskoj strani" te je pozvao domaće poduzetnike na aktivnije korištenje mogućnosti koje im pruža tursko tržište. "Dolazak Erdogana je dokaz da su vam vrata širom otvorena", poručio je ministar gospodarstva. Turskim investitorima poručio je da je hrvatska dobra destinacija za investiranje.

Predsjednik HGK Luka Burilović smatra da treba povećati robnu razmjenu između dvije zemlje, a kao sektore u kojima je moguće surađivati istaknuo je industriju auto-dijelova, tekstilnu, prehrambenu, turizam i energetiku.

Prema podacima HNB-a u razdoblju od 1993. do trećeg tromjesečja 2015. ukupna ulaganja iz Turske iznosila su 212 milijuna eura. Najveća ulaganja ostvarena su u građevinarstvu, trgovini na veliko i posredovanju u trgovini, hotelima i restoranima, financisjkom posredovanju itd.

Ukupna robna razmjena Hrvatske i Turske u 2015. iznosila je 348,8 milijuna američkih dolara. Pritom je izvoz u Tursku iznosio 104,4 milijuna dolara, dok je iz Turske uvezeno robe za 244,4 milijuna dolara.

U Tursku je Hrvatska najviše izvozila naftne derivate, umjetna gnojiva i željezni otpad, dok je najviše uvozila tehničke robe (monitori, televizori, hladnjaci), kablove i tekstil. (N.C./Hina)