'S Hrvatskom želimo gospodarsku razmjenu od milijardu dolara'

19:35 - '2006. sam u Hrvatsku došao kao premijer, ali vidim da se puno toga promijenilo od tada. To pokazuje da u Hrvatskoj vlada druga dinamika', rekao je na početku svog obraćanja turski predsjednik Tayyip Erdogan.

Pročitajte i ovo Nakon terorističkog napada Turska napala kurdske militante u Iraku i Siriji: "Operacije se nastavljaju" RIVALI KROZ POVIJEST Erdogan optužio Grčku za okupaciju poznatog otočja pa zaprijetio: "Učinit ćemo sve što je potrebno"

'Želim naglasiti da je naše gospodarske odnose potrebno poboljšati, naš cilj je da razmjena bude 1 milijardu dolara. Trenutno se ne vidi potencijal obje zemlje, ali dok god imamo volju, to možemo postići', tvrdi Erdogan.

'Ovdje je došlo 60 poduzetnika, 60 je tvrtki koje investiraju u Hrvatsku i ta ulaganja se nastavljaju', rekao je turski predsjednik i izrazio namjeru za povećanjem razmjene turista kao i zračne povezanosti dviju zemalja.

Zapad treba pokazati humanost i pružiti 'drugačiju vrstu' pomoći Turskoj koja nikada neće zatvoriti vrata izbjeglicama iz Sirije, rekao je u utorak u Zagrebu turski predsjednik Tayyip Erdogan.

"Turska nikada nije niti će zatvoriti vrata ljudima koji bježe pred bombama", izjavio je Erdogan na zajedničkoj konferenciji za novinare s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.
Dodao je da Zapad mora drugačije reagirati i Turskoj pružiti drugačiju vrstu pomoći, nije precizirao na koju vrstu pomoći misli.

"Niz je područja kako Hrvatska može pomoći Turskoj u procesu eurointegracija. Prije svega političkom potporom u Bruxellesu, snažnom potporom za integriranje Turske u EU, za ukidanje viza za koje se nadam da će se dogoditi uskoro", rekla je hrvatska predsjednica.

"Nadam se i da će isto tako biti recipročno ukinute vize za hrvatske građane za posjet Turskoj", dodala je.

Dvoje predsjednika poduprlo je uključivanje država jugoistočne Europe u EU i NATO, posebno BiH gdje je, rekla je Grabar-Kitarović, Turska uvijek igrala konstruktivnu ulogu.

Složili su se oko jačanja trilateralne suradnje sa Sarajevom koja bi pomogla "političkoj emancipaciji" te zemlje, nadogradnji Daytonskog sporazuma i punom aktiviranju Akcijskog plana za članstvo u NATO-u.

Suradnja bi se odnosila i na problem migracija, kontrolu migrantskih valova i razmjenu informacija u borbi protiv terorizma i ekstremizma.
"Turska, Hrvatska i BiH mogu stvoriti učinkovit trilateralni mehanizam na najvišoj razini", rekao je Erdogan.

Jačanje turskih investicija u Hrvatsku, izvoz hrvatske govedine u Tursku, zajednički projekti u energetici, plinovodi, luke i turizam glavna su područja za snažniju gospodarsku suradnju Turske i Hrvatske koju je Erdogan nazvao "prijateljskom zemljim i saveznicom".

19:20 - Predsjednica Grabar Kitarović na početku svog obraćanja poželjela je dobrodošlicu predsjedniku Erdoganu u RH.

Rekla je kako joj je iznimno drago što turski predsjednik došao s brojnim gospodarskim izaslanstvom što pokazuje interes Turske za ulaganje u Hrvatsku što je bila jedna od okosnica razgovora. Sutra će na gospodarskom forumu nastaviti razgovore o potencijalnim ulaganjima.

'Na današnjim razgovorima razgovarali smo o našim bilateralnim odnosima koji su vrlo dobri, ali ima i prostora za daljnju suradnju, posebno kad je riječ o izvozu hrvatskih usluga i proizvoda u Tursku', rekla je predsjednica i dodala kako se razgovaralo i o suradnji na području energetike, plinovodima te o transportu energenata.

Predsjednica je naglasila i kako Hrvatska podržava put Turske prema članstvu u Europskom uniji te da obje zemlje podržavaju i ulazak drugih zemalja s jugoistoka Europe. Pohvalila je i suradnju dviju zemalja u okviru NATO-a.

Važno je, kaže predsjednica, i surađivati na politikama usmjerenima prema BiH. 'Dijelimo odgovornost za budućnost BiH. Turska je tu uvijek igrala konstruktivnu ulogu i vjerujemo u trilateralnu suradnju koja će BiH pomoći na putu pune političke emancipacije, nadopune Daytonskog sporazuma te putu prema euroatlantskim integracijama', rekla je Grabar Kitarović.

Govorili su, kaže predsjednica, i o migrantskoj krizi. 'Turska tu igra bitnu ulogu, ne samo u svjetlu sporazuma nego i kao država prvog prihvata, država koja je susjed Siriji u kojoj se vodi rat. Posebno smo dogovorili trilateralnu suradnju između Turske, Hrvatske i BiH po pitanju migrantskih valova i po pitanju razmjene informacija koje će pomoći svim našim državama u borbi protiv terorizma i ekstremizma', rekla je Grabar Kitarović.

19:15 - Prvo su na Pantovčaku potpisani sporazum o suradnji dvaju nacionalnih televizija te sporazum o zajedničko kazenno-pravnoj suradnji koji je u ime RH potpisao ministar Ante Šprlje.

17:30 - Posjet turskog premijera s Pantovčaka prati Ivana Petrović.

'Erdoganov posjet Zagrebu važan je iz nekoliko razloga. o tome govori i bogat dnevni red između predsjednice Kolinde Gabar Kitarović i predsjednika Erdogana, ali po meni je najvažnije stvaranje bilateralnog diplomatskog koridora zbog Bosne i Hercegovine, zbog federacije u kojoj jača jedan, nazvala bih ga, islamski tango u kojem Hrvati nemaju ostvarena svoja prava do kraja, a unutar koje Turska definitivno vodi sve procese tako da su razgovori u tom smislu poželjni i bitno je tvoriti jedan bilateralan diplomatski koridor za pitanja Bosne i Hercegovine.

S druge strane, tu je u svakom slučaju gospodarstvo, ali i važan sporazum između Ankare i Bruxellesa koji je nedavno sklopljen, a koji još nije zaživio i s kojim Turska, recimo, 'ucjenjuje' Europsku uniju. Naime, i premijer Davutoglu i predsjednik Erdogan rekli su, ukoliko do lipnja Unija ne ukine vize Turskoj, da sporazum neće biti realiziran. I ključno je pitanje, ako to Europska unija ne napravi, što će se tada dogoditi.

Što se gospodarstvenika tiče, zdravstveni turizam je nešto u što bi Turska doista mogla ulagati jer tu ima bogato iskustvo, to su razvili do savršenstva.

Danas će se na Pantovčaku potpisati tek sva sporazuma - sporazum o kazneno-pravnoj suradnji i sporazum o suradnji javnih televizija. Turska je zemlja koja ima dosta problema sa slobodom medija kao i s ostvarenjem temeljnih ljudskih prava, na što Europska unija najviše i prigovara.

Turska je počela pregovore kad i Hrvatska. Njoj su pregovori s Unijom važni, ali nisu vanjskopolitički prioritet. Turska je zemlja koja je početkom velikosrpske agresije na Hrvatsku i BiH bila jedna od rijetkih zemalja koja je prepoznala što se događa i pomogla Hrvatskoj, stala na njenu stranu, tada je predsjednik bio Sulejman Demirel koji je bio jedan vrlo drugačiji profil političara od Erdogana.'

17:10 - Turski predsjednik stigao na Pantovčak.

17.05 - Zbog Erdoanovog dolaska i sigurnosnih mjera u Zagrebu je na snazi posebna regulacija prometa. O situaciji u gradu izvijestio je reporter Dnevnika Nove TV Ivan Dorian Molnar:

'U užem središtu grada trenutno je sve prazno. Izostale su za ovo doba dana uobičajene gužve, ovdje je zabranjeno parkiranje, policija je još jučer naložila micanje svih automobila. Ukinuta su i taksi stajališta. Policija je građanima preporučila izbjegavanje dolaska osobnim vozilima u centar, kao i raniji odlazak s posla, mnogi su to i učinili do 15 i 30. Erdogan je u zračnu luku "Franjo Tuđman" sletio prije otprilike sat vremena te uz policijsku pratnju - doslovce - projurio prema Pantovčaku. Sve je pod kontrolom, nema nikakvih incidenata. Ova posebna pravila na snazi će biti i sutra -turska delegacija sutra sudjeluje na na hrvatsko-turskom gospodarskom forumu, Erdogan će se sresti i s premijerom Oreškovićem - pa se građanima isto tako preporuča voditi računa o tome - da izbjegnu živciranje i čekanje - najbolje u središte grada javnim gradskim prijevozom, a s posla se preporuča odlazak u vremenu od 16 i 15 do 17 i 30.'

16:55 - Erdogan je na Mirogoju kod Zida boli položio vjenac, nakon čega je vrlo brzo otišao.

15.48 - Iako je građanima poručeno da pokušaju do 15.30 sati izaći s posla kako bi izbjegli gužve, sve je zatvoreno puno ranije. Centar Zagreba je, očekivano, u potpunom kolapsu.

15:30 - Na trasi kojom prolazi turski predsjednik dogodila se i prometna nesreća.

15:20 -  Turski predsjednik sletio je u Hrvatsku te mu je sljedeće stanica Mirogoj.

Očekuje se da će izbjeglička kriza i približavanje Turske EU-u, uz jačanje međusobnih gospodarskih odnosa, biti glavne teme sastanka Erdogana i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

Hrvatska bi u lipnju trebala primiti prvih 30 od oko petstotinjak izbjeglica iz programa preseljenja iz Turske, zemlje koja je prihvatila najviše, oko 2,2 milijuna Sirijaca izbjeglih pred četverogodišnjim ratom.

Zagreb bi uskoro trebao platiti i svoj dio iz europske financijske pomoći Turskoj, a ove godine je riječ o 1,7 milijuna eura. Hrvatski dužnosnici isticali su da podupiru dugotrajan europski put Turske i da joj je najmlađa članica Unije spremna pomoći prenošenjem vlastitih iskustava iz pristupnog procesa.

Turska je počela pregovore o pristupanju EU-u 2005. godine, istovremeno s Hrvatskom. Dosad je otvoreno 14 od 33 poglavlja, a samo jedno je privremeno zatvoreno.

EU neće trgovati s vrijednostima

Prema sporazumu između Bruxellesa i Ankare, svi ilegalni migranti koji iz Turske stignu na grčke otoke trebali bi biti vraćeni u Tursku, a EU se obvezala da će zauzvrat na svakog vraćenog migranta preuzeti jednog sirijskog izbjeglicu izravno iz Turske

Taj dogovor postignut u ožujku trebao bi zaustaviti ilegalnu imigraciju u Europu u zamjenu za financijsku potporu Ankari i ukidanje viza za turske državljane.

Mnogi kritičari zamjeraju EU-u sporazum s Turskom ocjenjujući zabrinjavajućim stanje ljudskih prava u Turskoj i strahujući da će Ankara vraćati izbjeglice u Siriju gdje ne prestaju borbe između snaga predsjednika Bašara al-Asada i pobunjenika.

Turski pristupni pregovori s EU-om godinama su u zastoju zbog stanja ljudskih prava i medijskih sloboda, odbijanja Ankare da prizna Cipar i sukoba s Kurdima.

U najnovijem izvješću Europskog parlamenta Turska se kritizira zbog stanja ljudskih prava i slobode medija na što već godinama ukazuju aktivisti i međunarodne novinarske udruge. Turska trenutno procesuira 1850 slučajeva navodnog vrijeđanja predsjednika države.

Vlada u Ankari očekuje da će sporazum o ukidanju viza biti gotov do lipnja, pošto ispuni 75 kriterija koje traži zajednica 28 europskih država.

Erdogan je početkom lipnja ustvrdio da EU-u više treba Turska nego obratno. "Postoje precizni uvjeti. Ako Europska unija ne poduzme potrebne korake, ne ispuni obećanja, Turska neće provesti dogovor", upozorio je Erdogan.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk poručio je u petak Erdoganu da EU može raspravljati o novcu kako bi Ankara pristala pomoći Uniji oko problema s migrantskom krizom, ali da njezine vrijednosti te sloboda izražavanja ne mogu biti predmet pregovora.

Poručio je da "naše slobode, uključujući slobodu izražavanja, neće biti dio političkog cjenkanja s bilo kojim partnerom". "Tu poruku mora također čuti i predsjednik Erdogan", dodao je predsjednik Europskog vijeća.

Erdogan dolazi u Hrvatsku sa šest ministara i 90 poduzetnika

Erdogan će tijekom dvodnevnog posjeta Zagrebu s najvišim hrvatskim dužnosnicima razgovarati o bilateralnim odnosima, posebno o jačanju gospodarske suradnje i sudjelovati na obilježavanju stote godišnjice islama u Hrvatskoj.

Obje zemlje pridaju veliku važnost posjetu, o čemu svjedoči i sastav turskog izaslanstva. U Zagreb dolaze ministri pravosuđa, europskih poslova, gospodarstva, energetike, kulture i turizma, te više od 90 poslovnih ljudi na gospodarski forum.

Turska ulaganja u Hrvatskoj iznose 213 milijuna eura, većinom u turizam i energetiku, odnosno bioenergetska postrojenja. Iako predstavljaju manje od jedan posto ukupnih ulaganja u Hrvatsku, turske investicije u pravilu su greenfield ulaganja.

U srijedu će dvoje predsjednika biti na hrvatsko-turskom gospodarskom forumu koji organizira Hrvatska gospodarska komora. Erdogana očekuju i sastanci s predsjednikom Sabora Željkom Reinerom i premijerom Tihomirom Oreškovićem.

Poslijepodne će se u HNK održati svečana akademija u povodu 100. godišnjice priznanja islama tradicionalnom vjeroispovješću u Hrvatskoj. Kako često ističu hrvatske vlasti, ne postoji bolje integrirana manjina u Europi od muslimanske zajednice u Hrvatskoj.

Erdogan posjet Hrvatskoj završava otvaranjem turskog kulturnog centra u središtu Zagreba. Njegov posjet glavnom hrvatskom gradu prate iznimne mjere sigurnosti i posebna regulacija prometa. (Hina)