Cijene hrane i dalje rastu: Hoće li i Hrvatska zamrznuti cijene nekih osnovnih namirnica?

Kad se tržnice zatvore, ima onih koji skupljaju ostatke hrane. Ništa čudno jer cijene rastu. Građani se žale na poskupljenja. Vladine mjere smanjenja PDV-a na hranu ne osjećaju. Kažu kako "trgovci tu imaju tu praksu da cijene nisu spuštene".

Dok je hrvatska Vlada snizila PDV na pet posto za dobar dio prehrambenog asortimana, Mađarska je otišla korak dalje i šest osnovnih prehrambenih proizvoda zamrznula na cijene od listopada, prije inflacije.

Tako je u Mađarskoj primjerice, cijena šećera 5,51 kunu, dok se u Hrvatskoj ona kreće između 5,50 i 7 kuna. Brašno u Mađarskoj stoji 4,30 kuna, a u Hrvatskoj od 5 do 7,50 kuna. Svinjski but u Mađarskoj stoji 30,18 kuna, a u Hrvatskoj između 28 i 50 kuna, dok kilogram pilećih prsa u mađarskim trgovinama košta 33,96 kuna, a u Hrvatskoj od 40 do 55 kuna. Litra mlijeka u Mađarskoj je 6,11 kuna, dok u Hrvatskoj ona iznosi od 6 do 8 kuna. Litra ulja u mađarskim trgovinama je 15,17 kuna, a u Hrvatskoj između 15 i 18 kuna.

Od listopada do veljače, po podacima DZS-a, u Hrvatskoj su cijene šećera, brašna i mlijeka porasle oko 10 posto, brašna oko 9 dok je meso na približno istim cijenama.

Sindikati su o zamrzavanju, tvrde, razgovarali s Vladom.

Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata naglašava kako su "oni jednostavno rekli da za sada ne bi išli u fazu zamrzavanja, nego možda tek povremeno na razini goriva, ali da kad je riječ o strateškim namirnicama - možda ne bi, no nisu zatvoreni ni za tu mogućnost".

Zamrzavala je cijene i Srbija, gdje su baš kao u Mađarskoj prošli vikend bili izbori.

Ekonomisti to smatraju političkim, a ne ekonomskim potezima, jer takva mjera može dovesti do nestašice. Damir Novotny, ekonomski stručnjak upozorava: "Ako Vlada zamrzava cijene, a troškovi odnosno cijena inputa raste, proizvođačima i trgovcima se ne bi isplatilo nuditi te proizvode i tih proizvoda jednostavno ne bi bilo".

O zamrzavanju iz Ministarstva financija bez konkretnog odgovora. Prije bilo kakvih novih mjera žele vidjeti učinak smanjenja PDV-a, što proračun stoji dvije milijarde kuna.

A mnogi primjećuju - trgovci su i prije 1. travnja marketinški spuštali cijene, pa je pitanje koliko su one trenutačne snižene za PDV ili nisu.

Reporter Nove TV u socijalnoj samoposluzi Samobor

Ne nedostaje sirovine, ali nedostaje novca. Jer 100 kuna prošli mjesec, ne vrijedi isto ovoga mjeseca.

U socijalnoj samoposluzi u Samoboru u srijedu je bio reporter Nove TV Domagoj Mikić, koji je kazao kako prema podacima Nacionalnog crvenog križa Hrvatske broj korisnika raste. Mikić je za Dnevnik razgovarao s Anicom Francetić Kufrin, ravnateljicom Crvenoga križa Samobor.

Samoborska socijalna samoposluga pokriva 65 tisuća stanovnika, a njezine police sada su poluprazne.

Francetić Kufrin je kazala kako se u posljednja tri mjeseca povećao broj korisnika za dvadesetak posto, a korisnici su uglavnom umirovljenici.

Najviše im nedostaju osnovni hranidbeni artikli: šećer, brašno, ulje, sol, kao i neke konzerve.

Pročitajte i ovo Tko je prošao jeftinije Jesu li zbog smanjenja PDV-a svi trgovci korigirali cijene? Usporedili smo koliko košta košarica na tržnicama u Rijeci i Osijeku

Pročitajte i ovo PRAZNI DŽEPOVI UMIROVLJENIKA Kako preživjeti s tisuću kuna mjesečno: "Natrljam kruh bijelim lukom da bude ukusnije. Dobro nasolimo, napaprimo..."

Jedan paket je prije stajao stotinjak kuna, a sada 150-160 kuna, što je znatno povećanje. Uz osnovni paket, dio namirnica dobivaju od domaćih trgovačkih lanaca i privatnih korisnika, čije su se donacija smanjile.

Ravnateljica samoborskog Crvenoga križa pojasnila je kako temelje pravilnika Crvenoga križa, njihov korisnik može postati samac čija su primanja do 2000 tisuće kuna ili osoba koja živi u kućanstvu, a ne prelazi više od 1700 kuna po korisniku.
  

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr