456536
456536
456536
456536
456536

PREMIJER O EKONOMSKOJ POLITICI "Ponovno se osjeća optimizam. Privatni sektor bit će nositelj razvoja"

  • , 09.11.2016., 13:35
  • Autor:
  • komentara

"Sveobuhvatnost porezne reforme i visok stupanj usklađenosti s potrebama gospodarstva jamči trajnost predloženih rješenja. Porezna reforma dat će i doprinos demografskoj reformi", kazao je Andrej Plenković.

 
 
 
 
Andrej Plenković (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
Andrej Plenković (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, govoreći u srijedu u Opatiji o ekonomskoj politici u 2017. , izjavio je da njegova Vlada dobiveno povjerenje neće iznevjeriti te da će se ostvarivanje ciljeva rasta i razvoja temeljiti na izgradnji poticajnog, jednostavnog i sigurnog poslovnog okruženja u kojem je privatni sektor nositelj ekonomskog razvoja, a država jamac provedbe načela društvene solidarnosti, partnerstva i socijalne uključenosti.

Predstavljajući ekonomsku politiku, koju će graditi do kraja mandata, Plenković je istaknuo da će on trajati 4 godine, jer je politička stabilnost ključna za kvalitetni gospodarski rast i razvoj.

"U ostvarivanju naših dugoročnih programskih ciljeva rasta i razvoja Hrvatske, temeljit ćemo se na izgradnji poticajnog, jednostavnog i sigurnog poslovnog okruženja, u kojem je privatni sektor nositelj ekonomskog razvoja, a država jamac provedbe načela društvene solidarnosti, partnerstva i socijalne uključenosti. U Hrvatskoj se ponovno osjeća određeni optimizam, kojeg smo gotovo u višegodišnjoj krizi zaboravili i ta promjena snažno motivira članove Vlade da provedemo promjene koje će osnažiti povoljne perspektive gospodarstva i svakog pojedinca", izjavio je Plenković u Opatiji.

Rekao je da su u Vladi odlučni rješavati probleme korak po korak, tako da se osigura stabilna putanja rasta, bolji životni standard, smanjivanje duga i fiskalnih teškoća te izlazak iz procedure prekomjernog proračunskog manjka i makroekonomskih neravnoteža.

"Trajno ćemo raditi na održavanju niskog deficita, uravnoteženom proračunu, smanjivanju javnog duga u BDP-a i vraćanju kreditnog rejtinga u zonu investicijskog rejtinga. Svjesni smo prilika koje nam se pružaju kroz pozitivne trendove i odlučni smo ih iskoristiti kroz provođenje promjena koje će povećati konkurentnost, osnažiti proizvodnju potaknuti izvoznike te rezultirati u povećanju zaposlenosti i stvaranju novih radnih mjesta", poručio je.

Godinu 2017. obilježit će porezna reforma

Naglasio je da je sljedećih 12 mjeseci ključno za pokretanje promjena i za razvojni skok koji je Hrvatskoj nužno potreban.

Vlada ima za cilj osiguravanje stabilnog i trajnog gospodarskog rasta, a mjere će početi predstavljanjem proračuna za 2017. Kako kaže, proračunom će se pokazati da Vlada nastavlja sa smanjivanjem proračunskog deficita na razinu od 2 posto BDP-a u 2017. a time i sa snižavanjem javnog duga u BDP-u kroz uravnoteženu fiskalnu konsolidaciju i jačanje održivosti javnih financija, uz očuvanje solidarnosti. "Uvjereni smo da će te mjere dovesti do jačanja makroekonomske stabilnosti, smanjivanja troška kamata te povećanja konkurentnosti i rejtinga", rekao je.

"Sljedeću godinu obilježit će, a vjerujem i cijeli mandat, provedba cjelovite porezne reforme", ustvrdio je, dodavši da su česte izmjene propisa stvorile klimu nesigurnosti i nepovjerenja za poduzetnike. Cilj tih sveobuhvatnih promjena je - pojednostavljenje i dugoročna stabilnost poreznog sustava, porezno rasterećenje građana, poduzetnika, poljoprivrednika, naveo je premijer.

"Sveobuhvatnost reforme i visok stupanj usklađenosti s potrebama gospodarstva jamči trajnost predloženih rješenja. Porezna reforma dat će i doprinos demografskoj reformi i postizanju veće socijalne pravednosti, a važno će biti i smanjivanje administrativnog i regulatornog okruženja. Administrativne i parafiskalne i zakonske prepreke odvraćaju ulagače i bez takvih mjera porezno rasterećenje neće imati pune gospodarske učinke", napomenuo je.

Najavio je da će se s nizom mjera krenuti uskoro, a da je namjera stvoriti kvalitetan mehanizam koji će biti platforma za sustavno otkrivanje administrativnih i regulatornih prepreka te da to znači jačanje mehanizma ocjene svakog zakonodavnog propisa. Plenković je naveo da je cilj da se u sljedećih godinu dana poveća i podigne položaj Hrvatske na komparativnim ljestvicama konkurentnosti.

Naveo je i da je korištenje EU novca neophodno za razvoj ulaganja, razvoj inovacija a da je osnovna svrha korištenja EU fondova smanjivanje razlika između županija i stupnja razvoja te da će razvoj malog i srednjeg poduzetništva bit će jedan od načina smanjivanja tih razlika.

U pripremu turističke sezone 2017. uloženo više od 800 milijuna eura

Najavio je i aktiviranje državne imovine u turističke svrhe. Ocijenio je da je dobro što se najavljuju nova ulaganja u hotele i turizam, kazavši da su ulaganja u turizam u 2016. premašila 670 milijuna eura, a ulaganja u pripremu za turističku 2017. godinu 800 milijuna eura.

Pritom Plenković smatra da sve treba zabrinuti da više od 2 milijuna Hrvata ne odlazi na odmor, pa stoga želi potaknuti i razvoj domaćeg tržišta.

Naglasio je da će se poljoprivredi i regionalnom ruralnom razvoju te Slavoniji posvetiti posebna pažnja, kao i prehrambenoj sigurnosti i neovisnosti, ribarstvu, održivom razvitku poljoprivrede i modernizaciji ruralnog prostora te da je niz poreznih promjena vezan uz poljoprivredne inpute.

Reforma će se nastaviti i u području sustava javne nabave, koji je važan u borbi protiv korupcije te je najavio uskoro prijedlog zakona o javnoj nabavi.

Nastavak preustroja javnih poduzeća

Najavio je i nastavak preustroja državnih i javnih poduzeća, posebno željezničke i cestovne infrastrukture. U planu su brojne reforme koje će dovesti do ušteda i rezultirati modernim željezničkim sustavom, a preustrojit će se i cjelokupni cestovni sustav, rekao je.

"Prioritet Vlade je ravnomjeran razvoj Hrvatske, djelovat ćemo u smjeru smanjivanja razlika i izraditi novi zakonodavni okvir i programe za razvoj slabijih područja, brdsko-planinskog područja, otoka, čime se želi spriječiti iseljavanje stanovništva. Radit ćemo na stvaranju novih radnih mjesta, stvaranju učinkovitog tržišta rada, aktivnih mjera zapošljavanja, posebno za mlade", poručio je Plenković.

Nastavit će se provoditi i reforma obrazovnog sustava, kako bi se odgovorilo na potrebe društva i gospodarstva, kao i reorganizacija i modernizacija Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i suzbijanje crne ekonomije, naveo je premijer. Dodao je i da će se nastojati pojednostaviti radno zakonodavstvo, da bi se osigurala učinkovita primjena načela fleksbilnog radnog vremena i osiguralo zadržavanje prava za vrijeme nezaposlenosti i u slučaju izvanrednog otkaza.

Demografska obnova strateški izazov

Plenković je rekao da je jedan od strateških izazova demografska obnova, pa će posebnu pozornost usmjeriti na mjere zaustavljanja iseljavanja i povoljnije demografske strukture. Kazao je da nije cilj svesti tu politiku na dotacije nego stvoriti jako gospodarsko okruženje u kojem će mladi moći zasnovati obitelj i imati posao.

"Jedna od najzahtjevnijih reformi bit će ona mirovinskog sustava, jer je omjer osiguranika i korisnika mirovina 1:1,19. Taj je podatak alarmantan i stoga je nužna reforma mirovinskog sustava", istaknuo je Plenković te naveo da se broj korisnika najnižih mirovina povećao u 10 godina sa 139 na gotovo 227 tisuća, dok se njihova prosječna mirovina povećala sa 1185 na svega 1450 kuna pa će stoga fokus Vlade biti i na standardu umirovoljenika. "Unutar reforme mješovitog mirovinskog sustava te rješavanjem uočenih nejednakosti nastojat ćemo postići konsenzus", poručio je.

Premijer je još rekao da će Vlada reagirati na sva pitanja na dnevnom redu, nastojat će biti brza, odgovorna i uključiva, razmotriti pa i uvažiti ideje s drugog političkog spektra. "Uvjeren sam da ćemo sljedeće godine moći napraviti prvu evaluaciju rada Vlade, a želim naglasiti da smo dobili povjerenje koje ne namjeravamo iznevjeriti, nego učiniti sve na boljitku života svih građana i gospodarskom rastu i razvoju zemlje", poručio je premijer Plenković ekonomistima. (Hina)

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se