Gledajući globalno, Europa je regija s najvišim rangom konzumacije alkohola po stanovniku, a neke njezine zemlje imaju posebno visok postotak konzumacije, poput Moldavije, Rusije, Finske, Francuske...
Pročitajte i ovo
Prema profilu naše zemlje koji je složio WHO, u Hrvatskoj se najviše pije vino (45%), potom pivo (40%), a općenito konzumacija alkohola je u opadanju.
Alarmanti su podaci o smrtnosti vezani uz alkohol - od ciroze jetre umire 76,1 % alkoholičara muškaraca i 64 % alkoholičara žena u Hrvatskoj. Iako je kod nas zakonom ograničena količina alkohola koji smiju imati vozači, u prometnim nesrećama u kojima su sudjelovali vozači sa zabilježenim alkoholom u krvi, smrtnost je 20,3% kod muškaraca i 7,8 % kod žena.
Svjetska zdravstvena organizacija također je zabilježila kako Hrvatska nema usvojenu nacionalnu politiku, odnosno akcijski plan za prevenciju.
Prema globalnoj karti konzumacije alkohola nalazimo se u skupini 10 do 12,4 popijenih litara alkohola po stanovniku na godinu.
Analize trenda pokazuju da je konzumacija alkohola stabilna tijekom posljednjih pet godina u Europi, kao i u Africi i Americi, dok se povećava u jugoistočnoj Aziji i zapadno pacifičkoj regiji.
Mrtav pijan izazvao nesreću, izmjerili mu 4,17 promila alkohola u krvi
Zbog konzumacije alkohola u svijetu je tijekom 2010. preminulo 3,3 milijuna ljudi. Konzumacija ne samo da može voditi do ovisnosti, već i povećava rizik od razvoja više od 200 bolesti, uključujući cirozu jetre i rak. Povrh toga, pretjerivanje u alkoholu može dovesti do nasilja i ozljeda.
Izvještaj WHO-a također otkriva da konzumacija alkohola u većim količinama čini ljude podložnijima infekcijskim bolestima kao što su tuberkuloza i upala pluća.
'Treba se učiniti više kako bi se zaštitila populacija od negativnih zdravstvenih posljedica konzumacije alkohola', rekao je dr. Oleg Chestnov, asistent direktora za nezarazne bolesti i mentalno zdravlje.
'Izvještaj jasno pokazuje da nema prostora za zadovoljstvo kada se radi o smanjivanju štetnog korištenja alkohola', dodaje dr. Chestnov.
Neke države već jačaju mjere kako bi zaštitile ljude. To uključuje povećanje poreza na alkohol, ograničavanje dostupnosti alkohola podizanjem dobne granice legalnog korištenja, te regulacija marketinga alkoholnih pića.
Izvještaj također naglašava potrebu za aktivnostima koje treba poduzeti državni aparat, a one uključuju:
- Razvijanje politika kojima će se smanjiti štetno korištenje alkohola
- Aktivnosti koje podižu nacionalnu svjesnost o štetnosti alkohola
- Osnivanje prevencijskih i ustanova u kojima se liječi od ovisnosti, za ovisnike i njihove obitelji, te podržavanje inicijative za provjeravanje i intervencije
Osim toga, izvještaj pokazuje potrebu da i zajednice budu angažirane u smanjivanju štetnog korištenja alkohola.
U prosjeku, svaka osoba u dobi od 15 i više godina pije 6,2 litre čistog alkohola na godinu. Ako se oduzmu oni koji uopće ne piju alkohol, to znači da konzumenti popiju u prosjeku 17 litara alkohola na godinu.
'Otkrili smo da diljem svijeta oko 16 % osoba koje piju alkohol, piju ga u enormnim količinama. Zdravstvenim i društvenim posljedicama više su pogođene skupine s manjim prihodima. Često im nedostaje kvalitetna zdravstvena skrb i manje su zaštićeni u obitelji i mrežom zajednice', zaključuje dr. Shekhar Saxena, direktorica za mentalno zdravlje u WHO-u.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
