Većina saborskih klubova, osim Kluba HNS-HSU, podržala je prijedlog Vlade da se za 10 posto smanje mirovine ostvarene po posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, iako oporba ocjenjuje da nije riječ o sustavnom rješavanju problema već o palijativnom rješenju, 'gašenju požara'.
'Za smanjenjem se poseže zbog toga što je nestalo novca u proračunu. Bojali su se tuneli, prodavala struja jeftino pa je novac nestalo. Loš rad vlade kroz sve ove godine doveo je do toga da novca nema i sad se mora uzeti gdje se može, a sad se poseže u mirovine', kazao je SDP-ov Nenad Stazić. Smatra da predloženo rješenje nije pravedno, a pravedno rješenje, koje Vlada ne nudi, bilo bi 'da svi u mirovinu idu po općim mirovinskim propisima'. 'Time bi se konačno s dnevnog reda maknulo pitanje povlaštenih mirovina koje građane nervira', kazao je i ocijenio da Vladin prijedlog ne donosi sustavno rješenje problema mirovina, već je riječ o gašenju požara.
Naglašava da kod zakonskog prijedloga 'posebno ne valja' to što se neće izdavati rješenje Zavoda za mirovinsko osiguranje koje je 'osnovni dokument svakog umirovljenika'. 'To je pravni akt, a ako se nekom uzimaju sadašnja ili stečena prava o tome se mora izdati rješenje, dokument, kako bi se on, primjerice, mogao žaliti jer što ako se pogriješi pri izračunu', kazao je Stazić i pozvao Vladu da tu odredbu promijeni. 'Inače je to ozakonjenje uskraćivanja prava na uredan odnos s državom', naglašava. Silvano Hrelja (Klub HNS-HSU) naglašava da je prvo trebalo riješiti mirovine saborskih zastupnika i članova Vlade koje su i najviše, a onda ostale kategorije rješavati po načelu pravednosti.
Nije mu jasan kriterij po kojem zakonske izmjene obuhvaćaju samo mirovine više od 3500 kuna, ocjenjujući kako predloženo Vladino rješenje u sebi ne sadrži socijalnu komponentu, 'ispitivanje socijalnih prilika'. 'Odakle je isisan taj kriterij? Nije jednako živjeti s 3500 kuna ako si zdrav ili ako imaš sedam dijagnoza', rekao je. Boris Kunst (HDZ) naglasio je da se predloženim rješenje, u trenutku nepovoljnih gospodarskih kretanja i utjecaja financijske krize zbog kojih su znatno smanjeni proračunski prihodi, ove godine očekuje ušteda od oko 250 milijuna kuna, a sljedeće 610 milijuna kuna. (Hina)
