S nešto manje od 29 posto nezaposlenih mladih, daleko smo ispod europskog prosjeka. Pogledajte koja su zanimanja najbrže, a koja najsporije - Hrvatima donosila posao u prošloj godini.


S 21. godinom, pred Zavodom za zapošljavanje. Filip je, kaže, svjestan hrvatske realnosti. "Teško netko nađe posao, netko preko veze nađe, netko ovako - ali teško se nađe posao", kaže Filip.

Zato se prekvalificirao i ekonomsku struku zamijenio računalnom. "Tražim posao u informatičkoj struci. Želim da je dobra atmosfera na poslu, da je uredna plaća", kaže Filip.

Isto priželjkuje i više od 70 tisuća nezaposlenih mladih u Hrvatskoj. Svi su oni mlađi od 29 godina i u potrazi za stalnim poslom. Da bi smanjila tu brojku, Hrvatska se uključila u europski projekt "BAGS FOR YOUTH", koji za cilj ima uspostavu mreže za razmjenu iskustava zemalja u poticanju zapošljavanja mladih.

"Oko 28 posto u Hrvatskoj nezaposlenih mladih, a prosjek u Europi vam je negdje između 18 i 20", rekla je Manica Hauptman, ekonomska savjetnica iz Predstavništva EK u Hrvatskoj.

"Više od 40 posto mladih u Italiji je nezaposleno, slično je i u Španjolskoj, tako da nije situacija teška samo u Hrvatskoj već i u puno većim europskim zemljama. Institucije jednostavno moraju raditi više kako bi mladima pružili veću mogućnost zapošljavanja", kazao je Nicola Catellani, prezenter projekta BAGS4YOUTH.

U prošloj godini u Hrvatskoj su se najbrže zapošljavali konobari, kuhari, medicinske sestre, komercijalisti, doktori medicine i diplomirani pravnici.

Najsporije su pak do posla dolazili frizeri, fotografi, upravni referenti, novinari, politolozi i magistri filozofije.

Vlada na stolu ima i 66 milijuna eura Europske Komisije iz inicijative za zapošljavanje mladih. Do sada je iskorištena tek - trećina tog iznosa.