Sve je manje onih koji pod izlikom bolesti ne odlaze na posao. 'Sve su brojke, u stvari, nešto manje, čak i ukupni dani bolovanja, prosječna dužina bolovanja, broj dnevno bolesnih', kazao je Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a.
Pročitajte i ovo
Tragične posljedice
Od ovoga godišnje umire čak 10.000 ljudi u Europi: "Ovo su smrti koje se mogu spriječiti"
Uputili pismo predsjedniku Sabora
Udruga 'U ime obitelji' ostala bez odgovora na prijedlog o reguliranju rada nedjeljom
veliki skandal
Mjesecima bio u komi: Treći pacijent umro nakon predoziranja kemoterapijom
Podzemni hodnici
VIDEO IDF objavio snimke "Hezbolahovih tunela": Evo što su pronašli
Ozbiljne prijetnje
UZNEMIRUJUĆI SADRŽAJ Ovo je mail o bombama koji je poslan školama: "Idem koracima Koste K., mi ćemo ići do kraja"
Najviše se bolovalo u Zagrebu, Dubrovniku, Pazinu i Splitu. Najčešće dijagnoze zbog koji se išlo na bolovanje su zarazne bolesti, bolesti lokomotornog sustava, duševne bolesti i kardiovaskularne bolesti.
'Svi oni koji koriste bolovanje za ono što im treba, a to je liječenje i oporavak trebaju to bolovanje iskoristiti u punom opsegu, bolovanje treba biti dobro plaćeno, a one koji su na lažnom bolovanju treba sankcionirati', kazao je ministar Mirando Mrsić.
>> Desetina europskih radnika uzima bolovanja zbog depresije
Sankcije su učinkovite. Specijalisti više ne mogu otvarati bolovanje, a učestale kontrole u samo 6 mjeseci prošle godine zaključile su 637 nepotrebnih bolovanja. Odrazilo se to i na financijama. '2011. Godine smo na teret bolovanja isplatili milijardu i 16 milijuna kuna, a tijekom 2012. smo potrošili 930 milijuna kuna, tako da je to znatna ušteda', kazao je Korkut.
No za poslodavce postojeće sankcije su nedovoljne. Oni žele zakonsku mogućnost davanja otkaza za vrijeme bolovanja, posebice bolovanja u otkaznom roku. 'Nije pitanje troška za poslodavca jer to manje - više pokriva država, ali pokriva neriješeno stanje u svojoj tvrtki jer ne možete zaposliti nikog novog jer ovaj radnik je formalno još uvijek u otkaznom roku, znači zaposlen', kazao je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.
Kako će izmjene zakona o radu po pitanju bolovanja u konačnici izgledati, ministar Marasjoš ne može reći. No, naglašava: 'Zakon o radu je zakon koji štiti slabijega, dakle radnika i, u svakom slučaju, svi oni poslodavci koji budu onemogućavali radnike u ostvarenju njihovih prava, a jedno pravo je i bolovanja, bit će sankcionirani'.
Kontrole će se postrožiti i za poslodavce. 'Podižemo broj inspektora rada i inspektora zaštite na radu i mislim da će se na tom području neke promjene već vidjeti tijekom ove godine', kazao je Mrsić.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook