Sve je manje onih koji pod izlikom bolesti ne odlaze na posao. 'Sve su brojke, u stvari, nešto manje, čak i ukupni dani bolovanja, prosječna dužina bolovanja, broj dnevno bolesnih', kazao je Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a.
Pročitajte i ovo
nakon 132 godine
Je li sve isplanirano unaprijed? Simbol hrvatske industrije zatvara vrata, 300 ljudi na ulici: "Žalosno, ako je to tako"
Rad do 68.
HUP iznenađen Vladinim prijedlogom izmjena radno-mirovinskih zakona: ''Povećavaju se troškovi poslodavaca''
Vatrogasci na terenu
VIDEO Poplava na jugu Hrvatske: "Iz kreveta sam završio u vodi"
Detalji zlostavljanja
Strašno svjedočanstvo Epsteinove žrtve: "Mislila sam da će me ubiti, a one su se smijale"
U Amazoni
Strašna tragedija na poznatoj turističkoj atrakciji: Ima mrtvih, poginula djevojčica (3), sedam osoba nestalo
Najviše se bolovalo u Zagrebu, Dubrovniku, Pazinu i Splitu. Najčešće dijagnoze zbog koji se išlo na bolovanje su zarazne bolesti, bolesti lokomotornog sustava, duševne bolesti i kardiovaskularne bolesti.
'Svi oni koji koriste bolovanje za ono što im treba, a to je liječenje i oporavak trebaju to bolovanje iskoristiti u punom opsegu, bolovanje treba biti dobro plaćeno, a one koji su na lažnom bolovanju treba sankcionirati', kazao je ministar Mirando Mrsić.
>> Desetina europskih radnika uzima bolovanja zbog depresije
Sankcije su učinkovite. Specijalisti više ne mogu otvarati bolovanje, a učestale kontrole u samo 6 mjeseci prošle godine zaključile su 637 nepotrebnih bolovanja. Odrazilo se to i na financijama. '2011. Godine smo na teret bolovanja isplatili milijardu i 16 milijuna kuna, a tijekom 2012. smo potrošili 930 milijuna kuna, tako da je to znatna ušteda', kazao je Korkut.
No za poslodavce postojeće sankcije su nedovoljne. Oni žele zakonsku mogućnost davanja otkaza za vrijeme bolovanja, posebice bolovanja u otkaznom roku. 'Nije pitanje troška za poslodavca jer to manje - više pokriva država, ali pokriva neriješeno stanje u svojoj tvrtki jer ne možete zaposliti nikog novog jer ovaj radnik je formalno još uvijek u otkaznom roku, znači zaposlen', kazao je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.
Kako će izmjene zakona o radu po pitanju bolovanja u konačnici izgledati, ministar Marasjoš ne može reći. No, naglašava: 'Zakon o radu je zakon koji štiti slabijega, dakle radnika i, u svakom slučaju, svi oni poslodavci koji budu onemogućavali radnike u ostvarenju njihovih prava, a jedno pravo je i bolovanja, bit će sankcionirani'.
Kontrole će se postrožiti i za poslodavce. 'Podižemo broj inspektora rada i inspektora zaštite na radu i mislim da će se na tom području neke promjene već vidjeti tijekom ove godine', kazao je Mrsić.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook