GIMNAZIJA ili STRUKOVNA škola: Doznajte koje su vam mogućnosti!

Gimnazijski program želio je upisati 14-godišnji Karlo, ali kako nije ostvario dovoljno bodova, odlučio je konkurirati za srednju ekonomsku školu. Omjer učenika koji upisuju strukovne srednjoškolske programe naspram gimnazijskih je 70:30 u korist strukovnih. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta radi na tome da taj omjer bude 65:35.

Pročitajte i ovo Neugodan miris Nije ni plin ni dječji nestašluk? Policija otkrila što se dogodilo u školi koja je hitno evakuirana Plastične operacije Profesori u susjedstvu bijesni: Učenice ne mogu vježbati zbog implantata u stražnjici, a evo što rade dječaci

>> Državni prvaci iz informatike i astronomije neće pri upisu u srednju školu dobiti niti jedan bod!

'Ministarstvo je, upravo iz razloga kako bi se povećao broj učenika upisanih u gimnazijske programe, prošle godine omogućilo eksperimentalno uvođenje gimnazijskih programa ekonomske, turističke i tehničke gimnazije. Programi su se izvodili u dvije škole: Gospodarskoj školi Varaždin i privatnoj gimnaziji i ekonomskoj školi 'Katarina Zrinski' u Zagrebu. Za iduću školsku godinu povećan je broj škola koje će izvoditi navedene eksperimentalne gimnazijske programe, a uvode se i dva nova eksperimentalna gimnazijska programa: Gimnazija održivog razvoja i Agro gimnazija', rekli su za Dnevnik.hr u Ministarstvu.

I strukovne škole mogu biti dobar temelj za nastavak obrazovanja

Karlo, kao i većina učenika koji su željeli, ali nisu mogli upisati gimnaziju, želi nastaviti školovanje i kasnije. On osobno, nakon srednje škole, želi upisati Akademiju dramske umjetnosti. Program Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, poboljšanjem kvalitete strukovnih škola, to učenicima želi i omogućiti.

'U strukovne programe upisuje se oko 70 posto učenika srednjih škola. Najvećim se dijelom učenici upisuju u strukovne programe i kurikulume u četverogodišnjem i petogodišnjem trajanju, zbog interesa učenika za kvalifikacijama te razine i radi stjecanja širokih kompetencija koje omogućavaju bolju zapošljivost, ali su i dobar temelj za nastavak obrazovanja. Strukovno obrazovanje treba osigurati široku bazu kompetencija za radni i osobni uspjeh pojedinca te biti u funkciji razvoja ljudskih resursa i jačanja društva temeljenog na znanju i inovativnosti, stoga treba biti zasnovano na načelima: dostupnosti, fleksibilnosti, relevantnosti, racionalnosti, partnerstva, osiguranja kvalitete i transparentnosti sustava', rekli su u Agenciji.

Novi pristup u izradi strukovnih kurikuluma

'Novim pristupom u izradi strukovnih kurikuluma učenici stječu kompetencije i time postaju kvalificirani za zanimanja tražena na tržištu rada. Definirane su potrebe za kvalifikacijama i analizirane postojeće i potrebne kompetencije unutar određenih sektora te izrađene strukovne kvalifikacije i kurikulumi temeljeni na ishodima učenja u funkciji stjecanja kompetencija izraženih u standardima zanimanja koje prepoznaje tržište rada', odgovorili su nam iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

Novi strukovni kurikulumi

Kako bi se obrazovanje uskladilo s potrebama tržišta rada, Agencija je izradila 27 strukovnih kurikuluma. 'Razvoj strukovnog obrazovanja zasniva se na razvoju kvalifikacija koje povezuju strukovno obrazovanje i tržište rada. U skladu s time Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih je razvila Metodologiju za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma te izradila strukovne kurikulume koji su usklađeni s potrebama tržišta rada. Metodologija je izrađena tako da su strukovne kvalifikacije i kurikulumi relevantni za tržište rada, ali i omogućuju horizontalnu i vertikalnu prohodnost što smatramo dobro osnovom za prepoznatljivost kvalifikacija na tržištu rada, a time i bolju zapošljivost mladih', kažu u Agenciji.

S obzirom na zanimanja učenika, analizu tržišta rada i potrebe današnjeg društva, učenicima su dostupni novi strukovni kurikulumi za zanimanja: Agrotehničar, Prehrambeni tehničar, Šumar, Drvodjeljski tehničar dizajner, Ekološki tehničar, Modni tehničar, Modelar obuće i kožne galanterije, Medijski tehničar, Web dizajner, Strojarski računalni tehničar, Tehničar za vozila i vozna sredstva, Tehničar za mehatroniku, Tehničar za elektroniku, Tehničar za računalstvo, Klesarski tehničar, Tehničar geodezije i geoinformatike, Ekonomski tehničar, Prodavač, Komercijalist, Tehničar cestovnog prometa, Nautičar unutarnje plovidbe, Tehničar za jahte i marine, Tehničar za poštanske i financijske usluge i Kozmetičar.

Uz navedene strukovne kurikulume učenici pokazuju interes i za upis u sljedeće programe: Vozač motornih vozila, Poljoprivredni tehničar fitofarmaceut, Poljoprivredni tehničar-opći, Tehničar nutricionist, Veterinarski tehničar, Arhitektonski tehničar, Građevinski tehničar, Hotelijersko-turistički tehničar, Kuhar te u programe zdravstva i socijalne skrbi i osobnih, usluga zaštite i drugih usluga.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook