Monetizacija tj. davanje autocesta u najam ulazi u završnu fazu. Ministarstvo prometa izradilo je Nacrt ugovora u kojima su pobrojani uvjeti pod kojima će autoceste u privatne ruke. Zainteresiranim investitorima bit će poslan do kraja tjedna, a Dnevnik Nove TV doznao je što u njemu piše:
Pročitajte i ovo
Konceptualna razmišljanja
Hajdaš Dončić o ostavci: 'Nisam to baš tako rekao!'
'Ne damo naše autoceste'
11. listopada počinje prikupljanje potpisa za novi referendum
Vlada traži jednokratnu naknadu između 18 i 24 milijarde kuna - što nije dostatno za zatvaranje trenutačnih kredita autocesta. Traži i zadržavanje radničkih prava na 3 do 5 godina. Godišnje poskupljenje cestarina veže se uz stopu inflacije umanjenu za 1%, a koncesija će biti na 35 do 40 godina. Država je spremna plaćati penale u slučaju pada prometa. Potpis ugovora očekuje se u veljači 2015.
Monetizacija autocesta ulazi u završnu fazu: Izrađen Nacrt ugovora s uvjetima
Monetizaciju autocesta u Vladi smatraju ključnom za obuzdavanje javnog duga. A sindikati idući mjesec idu u prikupljanje potpisa za referendum protiv projekta. Kažu - nisu dovoljno ispitane alternative.
'Još bolja opcija je izdavanje obveznica i ponuditi obveznice građanima Hrvatske da i oni zarade na tome. Kad prikupimo potpise i kad ih predamo, očekujemo da se zaustave sve aktivnosti', rekao je predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić.
HDZ je protiv monetizacije i podržat će takav referendum. Drže je paravanom za prikrivanje neuspjeha vladine gospodarske politike.
'Mi ćemo za godinu, godinu i pol dana, nakon što uprihodimo tih 20 milijardi kuna, a ne mijenjajući politiku Vlade, ne provodeći reforme, ploveći ovakvim kursom - doći na iste pozicije. A ostat ćemo bez autocesta', izjavio je Oleg Butković (HDZ).
'Kako to da strancima upravljanje autocestama može biti profitabino, a Hrvatskoj ne?'
Bankarski analitičari vjeruju da monetizacija može pomoći u oporavku državnih financija. 'Monetizacija autocesta je jedan od većih testova za državu, što misli po pitanju restrukturiranja državnih firmi. Tako da će strani investitori sigurno tu operaciju budno pratiti i njezin konačni ishod će se reflektirati na cijenu zaduživanja države', rekao je za Dnevnik Nove TV Hrvoje Stojić.
Imena zainteresiranih investitora znat će se za otprilike 45 dana kada istječe rok za davanje neobvezujućih ponuda.
Vlada je odustajala od mnogih reformi i projekata, ali od ovoga ne odustaje. Zašto?
Ovo nije pitanje hoćeš-nećeš. Ovo će se morati napraviti. EU je upozorila Vladu - posljednje jamstvo koje ste dali prije desetak dana je zadnje i više ne možete davati jamstvo u u ime hrvatskih autocesta. U pitanju je bilo 800 milijuna eura.
Hrvatska, to jest Vlada više ne može davati jamstva za kredite cestarskih tvrtki koje praktički ne mogu iz svog prometa se financirati i vraćati kredite.
U ovom trenutku 4 milijarde eura su kredita koje hrvatske autoceste moraju vratiti. Posljednji kredit ističe 2027. godine. I sad će biti umješnost vladinih pregovarača s potencionalnim koncesionarom da uspiju ishodovati što veću cijenu, točnije što više novaca koji bi se jednokratno uplatili u proračun i zatvorili svi krediiti hrvatskih autocesta. Neke procjene govore da bi tri milijarde eura mogli dobiti uz 35 godina garancije. Ako se to produži na 50 godina onda će iznosi biti puno veći. U tom slučaju Hrvatska bi bila jedna od rijetkih europskih država koja bi preko noći smanjila javni dug, a to bi se odrazilo i na kreditni rejting koji bi se možda čak i popravio.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook