Poslovne banke već neko vrijeme spuštaju kamate na kredite u svim valutama jer je potražnja za kreditima općenito slaba - još uvijek ih se više vraća nego što ih se uzima. Uz to, 'švicarac' je poljuljao povjerenje u zaduživanje u stranoj valuti pa se građani sve više odlučuju za kredite u kunama. Trenutno se kamatne stope na kunske kredite kreću između četiri i pet posto te imaju trend pada.
Snižavanjem kamatnih stopa banke se ponajprije bore za 55.000 građana koji su imali kredite u švicarskom franku i konvertirali su ih u eurske a sada ih žele refinancirati u kunama. Prema anketi Udruge Franak, čak 90 posto članova želi refinancirati kredit, i to kunskim kreditom s fiksnom kamatnom stopom. No, o konverziji kredita u kune razmišljaju i oni koji ih imaju u eurima jer se i oni boje da bi (možda) mogli završiti kao dužnici u 'švicarcima'. Osobito ukoliko euribor krene rasti ili se pak dogodi devalvacija kune.
S obzirom da hrvatski građani vole plaćati u kunama ali ipak štede u eurima, količine kuna na tržištu su ograničene.
Hrvatska narodna banka (HNB) je stoga u utorak bankama plasirala prvu od četiri repo aukcije planirane za ovu godinu. Plasirano je u prvoj tranši 565 milijuna kuna, a za rušenje kamate banke će ukupno dobiti oko četiri milijarde kuna uz kamatu od 1,8 posto i rok povrata od četiri godine. Na taj način, navode u HNB-u, omogućavaju bankama da intenzivnije i uz povoljnije uvjete kreditiraju gospodarstvo i stanovništvo u domaćoj valuti. Dodatna ponuda kuna na dulji rok pružit će bankama priliku da zadovolje potražnju.
Kunski kredit je itekako rizičan proizvod
Od travnja 2015. godine iznos novoodobrenih kunskih kredita stanovništvu kontinuirano je veći od deviznih, osobito u posljednjih nekoliko mjeseci, navode u HNB-u.
Hoće li se Hrvati odjednom izgubiti glavu za kunskim kreditima kao što se to dogodilo sa 'švicarcem'? Vjerojatno ne, slažu se ekonomski stručnjaci. No, kunski krediti, koliko god se možda činili primamljivima u sadašnjem trenutku, nisu bez rizika, upozorava Damir Novotny, ekonomski analitičar.
'Rizik kod kunskih kredita itekako postoji jer nije jasno kojim će smjerom ići fiskalna politika. Ako se nastavi s manipulacijama, povećanjem deficita, kuna bi mogla postati loša valuta i tada bi došlo do rasta kamatnih stopa pogotovo u slučaju ako Hrvatska ne krene prema europskoj monetarnoj uniji. No, ako budemo slijedili smjernice EU, ako smanjimo proračunski deficit i ako kuna bude vezana uz euro po tečajnom mehanizmu ERM II, rizici za korisnike kunskih kredita bit će puno manji', pojašnjava Novotny.
Medeni mjesec jeftinih kredita i niskih kamatnih stopa, kako Novotny opisuje sadašnju situaciju na kreditnom tržištu u Hrvatskoj, posljedica je isključivo nepovjerenja prema kreditima s valutnom klauzulom i političke odluke koja je donesena u slučaju 'švicarac'. Međutim, bez obzira na to što se čini kako banke opet dijele kredite 'šakom i kapom', samo ovaj put u kunama, Novotny smatra da to neće dovesti do nikakve velike kreditne aktivnosti, pogotovo ne na tržištu nekretnina.
'Svi znaju da cijene nekretnina još nisu došle do dna, imamo viška stambenog prostora i vrlo neujednačeno tržište. Veliki potencijal je u stambenim štedionicama koje drže četiri milijarde kuna, no taj novac stoji jer se građani još ne usude investirati i kupovati nekretnine', kaže ekonomist.
Stambeni krediti morali bi imati kamatu od 2 posto
Profesor na Ekonomskom fakultetu Ljubo Jurčić itekako pozdravlja kredite u kunama iako smatra da je sadašnja situacija - kunski krediti s povoljnom kamatnom stopom, džentelmenski sporazum banaka i politike kako bi građani otplatili kredite s valutnom klauzulom.
'Jedini rizik koji građani preuzimaju s kreditom u kunama je njihova vlastita kreditna sposobnost. Koliko je jako hrvatsko gospodarstvo, toliko je jaka i kuna. Kod kredita s valutnom klauzulom ne možete utjecati ni na što. Domaći stanovi trebaju se kupovati domaćim kreditima, a strani novac je kao infuzija - loš', ističe Jurčić dodajući kako se zalaže za stambene kredite s povlaštenom i fiksnom kamatnom stopom od 2 posto.
No, ipak ne vjeruje da će, usprkos kunskom kreditiranju i padu kamata doći do rasta prodaje na tržištu nekretnina sve dok se ne popravi gospodarska slika Hrvatske. A iako su krediti povoljni, banke i dalje traže instrumente osiguranja koje mnogi građani - i dalje nemaju.
U Udruzi Franak poručili su članovima da ne upadaju opet s kunama u iste zamke kao sa 'švicarcem' - da ne gledaju samo kamatu uz koju idu često i skriveni troškovi. Posebno skreću pozornost na valutni i kamatni rizik prilikom odabira ponude za refinanciranje. Izbor kredita koji je podložan i jednom i drugom riziku, najriskantnija je varijanta od svih, makar će ponuda trenutno izgledati najpovoljnija, navode u 'Franku'.
