Raste potražnja za kunskim kreditima - Što prijeti onima s kreditima u eurima?

Puno građana izvuklo je pouku iz slučaja Švicarac, pa sve više traže kredite u domaćoj valuti. Takav scenarij potiče i Hrvatska narodna banka, koja uskoro bankama na raspolaganje stavlja 4 milijarde kuna.

Pročitajte i ovo IMAŠ PRAVO, OSTVARI GA Curi vrijeme: Ovo pravo imate još samo do kraja godine, provjerite što morate napraviti Nije ostalo puno vremena Još niste zamijenili kune? Mogli biste izgubiti novac, evo do kada je rok

tri vijesti o kojima se priča OPASNA SITUACIJA Užas na istoku Hrvatske: Majka uključila dva uređaja istovremeno, djeca završila u bolnici! Sukob velikih sila Vučić tvrdi da će uskoro izbiti novi rat: "Reći će da sam drama queen, ali predvidio sam i ovo u Ukrajini" Roditelji upozoravaju Tragedija u obiteljskoj kući: 13-godišnjakinja preminula zbog opasnog trenda

Ostati dužan u kunama ili eurima? Najbolje, naravno, ni jedno ni drugo, ali ako već pitamo.. 'Najradije bi na kunsku varijantu išao, jer nacionalna valuta je kuna, a druga opcija bi bila euro, jer hrvatska ima na neki način fiksan tečaj prema euru, tako da nema prevelikih iznenađenja', smatra Luka iz Zagreba.

U posljednje vrijeme takvog je mišljenja većina građana. Slučaj 'švicarac' uzdrmao je povjerenje prema stranim valutama, pa se u bankama gotovo polovica svih kredita uzima u kunama. Prema podacima HNB-a, sve više se uzimaju gotovinski, nenamjenski krediti, a sve manje oni stambeni. Osjeti to u svom poslovanju i financijski savjetnik Vjeko Peretić.

'Od sredine prošle godine se trend promijenio. Puno su veći zahtjevi građanstva i privrede za kreditima u kunama i taj trend stalno raste, te banke sada moraju odgovoriti na tu potražnju, na koju trenutno ne mogu odgovoriti', kaže Peretić.

Posljednji manevar HNB-a, koji u opticaj pušta oko 4 milijarde kuna, uzrokovat će promjene, smatra Peretić.

'Ove strukturne repo aukcije će omogućiti bankama da daju kredite u kunama i po povoljnijim kamatnim stopama', kaže Peretić.

Što točno prijeti onima koji imaju kredite u eurima?

Recimo da imate kredit od 60.000 eura, na rok od 20 godina, uz promjenjivu kamatu od 4,8 %. Mjesečni anuitet vam iznosi 2982 kune, uz sadašnji tečaj kune. U tri scenarija kola mogu krenuti nizbrdo.

Prvi - ako oslabi kuna, što je, upozoravaju stručnjaci, realan scenarij u skoroj budućnosti. Tada vam raste tečaj kune, samim time i anuitet za 299 kuna.

Drugi scenarij - naraste euribor, odnosno prosječna kamatna stopa po kojoj se banke zadužuju na europskom tržištu, za recimo 2 posto. Vaš anuitet - 481 kunu veći.

I treći, najgori mogući splet okolnosti - oslabi kuna i naraste euribor - vaša rata je 825 kuna veća.

Sve ovo ne može se dogoditi, ako imate kredit u kunama, ili ako vam je kamata fiksirana. 'Definitivno smo u ovoj zemlji naučili slijedom priče o švicarskim francima i zaduživanjem s tom valutnom klauzulom da u cijeloj priči moramo dobro promisliti, informirati se, i prije nego što se donese odluka, načelno najbolje se zaduživati u onoj valuti u kojoj imate i prihode', kaže Luka Brkić, ekonomski analitičar.

Ipak, sve to, naravno ne mora ništa značiti. Euribor ne mora skočiti, kuna ne mora devalvirati. Kredit, u kojoj god valuti bio, rizik je kako se god okrene.