455039
455039
455039
455039
455039

HUB O OVRŠNOM ZAKONU Banke se slažu s izmjenama Ovršnog zakona, ali ne na teret kreditora

  • , 27.10.2016., 11:32
  • Autor:
  • komentara

Pitaju se po kojoj je osnovi nastao veći dio neplaćenih dugova građana te predlažu da se oformi posebna radna skupina, koja bi izradila cjeloviti prijedlog za rješavanje problema blokiranih građana.

 
 
 
 
FOTO: Petar Glebov/Pixsell
FOTO: Petar Glebov/Pixsell

Iz Hrvatske udruga banaka priopćili su kako pozdravljaju prijedloge izmjena Ovršnog zakona koji osiguravaju pojačanu zaštitu ovršenika koji žive u jedinoj nekretnini. No, ističu kako sam Ovršni zakon neće riješiti problem većeg broja blokiranih građana, posebno onih koji su dužni do nekoliko desetaka tisuća kuna, a kojih je u postotku najviše u strukturi blokiranih računa. O ovoj temi već dva dana raspravlja i Hrvatski sabor.

Kao razlog navode što banke u pravilu za takva dugovanja i nemaju hipoteku kao glavni instrument osiguranja niti se na temelju ovršnog pravomoćnog rješenja pokušavaju naplatiti prodajom nekretnina za takva dugovanja.

Ističu i kako banke nisu jedini vjerovnici. Po strukturi i visini duga, 37% građana blokirano je zbog duga do 10.000 kuna, a njih 46,3% zbog dugovanja od 10.000 do 100.000 kuna. Pritom dugovi po stambenim kreditima čine manje od 10% iznosa (oko 7%) blokada u najvišem FINA-inom razredu iznad 100,000 kuna. Uvjerljivo najveći dio građana uredno otplaćuje stambene kredite.

Pitaju se stoga po kojoj je osnovi nastao veći dio neplaćenih dugova građana te predlažu da se oformi posebna radna skupina, koja bi izradila cjeloviti prijedlog za rješavanje problema blokiranih građana.

Navode i kako su na dan 31. kolovoza 2016. blokirani računi 325.650 građana, koji ukupno duguju 40,2 milijarde kuna, te donose nekoliko zaključaka i preporuka.

Ističu, između ostalog, da se "zaštita minimalnog stambenog standarda ovršenika ne smije provoditi na teret kreditora, jer se na taj način poskupljuju, ili se pogoršavaju uvjeti, ili se posve onemogućuju novi slični krediti. Banke su samo financijski posrednici, tako da bi neopreznu dodatnu zaštitu koja bi se propisala bez adekvatnih društvenih izvora financiranja platili budući dužnici. Bila bi to preraspodjela u korist postojećih, a na teret budućih dužnika. Osim što je ekonomski neefikasno, tako nešto nije pravedno".



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se