Obavijesti Video Pretražite Navigacija

Suša u Australiji nema veze s globalnim zagrijavanjem

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Suša u Australiji, koju neki smatraju najtežom u zadnjih 1000 godina, prirodna je pojava i nije povezana s globalnim zatopljenjem, objavila je vodeća znanstvena institucija u toj zemlji.

Australija je proživjela oko 30 sušnih razdoblja u posljednjih 10.000 godina, rekao je Barrie Hunt, znanstvenik iz centra SCIRO u Melbourneu (Commonwealth organizacija za znanost i istraživanje).

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna Crne prognoze Arktik za 30 godina ostaje bez leda!? Slika nije dostupna 50 godina 'Spašavanje planeta zahtijevat će izniman angažman'

"Mislim da je možda prerano govoriti o učinku staklenika na količinu padalina", ocijenio je Hunt za lokalni radio.

Hunt je istraživanje provodio na tri odvojena dijela u zapadnom, uglavnom sušnom dijelu Australije, pogođenom dosad najvećom sušom.

U istočnom dijelu Australije već šest godina zaredom količina kiša manja je od uobičajene. U većini gradova i manjih mjesta stoga je uveden režim ograničenja potrošnje vode.

U dijelovima južne države Victorije sušni period traje već 10
godina.

Mike Rann, premijer države Južne Australije, kazao je prošlog mjeseca da je zemlju pogodila dosad najveća suša u 1000 godina, a izjavu je temeljio na istraživanjima stručnjaka za klimu. Tada je posebice upozoreno da su potpuno presušili dijelovi bazena rijeke Murray-Darling, gdje se nalazi australska žitnica koja se proteže kroz tri jugoistočne države.

No Hunt priznaje da je globalno zagrijavanje stvarnost, ali ističe da su se teške vrućine, koje znaju potrajati i do 14 godina, već događale u prošlosti na australskom kontinentu.

"Ta suša će prestati", rekao je. "Svi govore da je to posljedica
učinka staklenika i zato očekuju da će trajati vječno", rekao je.
Međutim, zasad je to posljedica prirodnih promjena, rekao je.

"Idućih desetljeća može se očekivati da počne prevladavati učinak staklenika", rekao je.

Studija, koju je obavio CSIRO, pokazuje da bi temperature u mnogim poljoprivrednim dijelovima Australije mogle porasti za 1,7 stupnjeva Celsiusa do 2030. godine.

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene