Korisnici ekoloških proizvoda često one druge gledaju s višeg moralnog gledišta, no najnovije istraživanje, čini se, uspješno ih je prizemljilo.
Navedeno istraživanje, naime, pokazalo je kako 'zeleni' konzumenti imaju veću sklonost ponašati se sebično, lagati te čak i krasti više od uobičajenih potrošača. Kako bi otkrili je li ekološki konzumerizam daje povod za loše ponašanje, Nina Mazar i Chen-Bo Zhong sa sveučilišta u Torontu, napravili su eksperiment na skupini studenata, kojima su prezentirane virtualne online trgovine.
Vezani članci
Te trgovine podijelili su na dvije skupine, one sa ekološkim proizvodima i one s uobičajenim artiklima. Svaki od studenata u istraživanju dobio je zadatak napuniti košaricu s artiklima u vrijednosti do ukupno 25 dolara. Nakon shopping 'ludila', Mazar i Zhong su od sudionika zatražili da izvrše novi zadatak, odnosno da između sebe i još jednog sudionika podijele šest dolara. ono što su primijetili, jest da su studenti, koji su kupovali u trgovinama s ekološkim artiklima, sebi zadržali više novca u toj podjeli.
Drugi zadatak nakon toga bio je da su studenti morali promatrati redoslijed točaka na liniji, te odrediti s koje strane ih je više palo. Za svaku koja bi pala sa lijeve strane, sudionik bi dobio pola centa, no za svaku koja bi pala s desne strane, nagrada bi bila pet centi, što je bio i više nego dovoljan poticaj za laganje. Spomenuti znanstveni dvojac iznenadio se kad je otkrio kako su ekološki osviješteni konzumenti izdašno lagali te u prosjeku nakon testa zaradili po 36 centi više od zacrtanih parametara. Regularni konzumenti nisu previše odstupali od zacrtanih idealnih parametara, koji su za točno i precizno praćenje, iznosili 2,07 dolara.
Moralno samoopravdanje
Konačan zadatak pred studentima bio je izabrati točnu svotu za koju misle da su je zaradili na zaslonu, od dvije ponuđene. Svi su varali, no Matar i Zhonga je šokirala činjenica da su ekološki potrošači u prosjeku ukrali 48 centi više od prave cifre. 'To su poprilično impresivni rezultati' istaknuo je Benoît Monin, psiholog sa sveučilišta Stanford u Kaliforniji, koji proučava fenomen moralnog samoopravdanja. Moralno samoopravdanje Monin objašnjava primjerom glasanja bijelaca za Baracka Obamu te na taj način pridobivanjem etikete ne-rasista, da bi kasnije zapravo zagovarali bjelačka nad crnačkim pravima. ?to možete promatrati i na način, 'ja sam se izvukao - ja sam oslobođen optužb' principu', ističe Monin.
Ipak, zasad ostaje nejasno do koje mjere moralno samoopravdanje ekološkim konzumentima daje povod za varanje i krađu u stvarnom svijetu.
Pravila objave komentara