Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Novootkriveni tektonski rasjed koji prolazi ispod Jadranskog mora aktivno gradi nove prekrasne dalmatinske otoke i dinarske planine u Hrvatskoj, piše siječanjski broj američkog časopisa "Geology".


Geolozi su ranije vjerovali da su dalmatinski otoci i Dinarske planine prestali rasti, odnosno izdizati se iz mora, prije 20 do 30 milijuna godina.

Od područja sjeverozapadno od Dubrovnika, u blizini Visa, novi rasjed se pruža u smjeru sjeverozapada najmanje 200 km ispod morskog dna.

Hrvatska obala i 1.185 jadranskih otoka sve su popularnije turističko odredište, a Dubrovnik poznat kao "biser Jadrana" je pod zaštitom UNESCO-a kao dio svjetske baštine, navodi "Geology", glasilo Američkog geološkog društva.

Jadranski rasjed zajednički su istraživali hrvatski i američki geolozi, a po riječima glavnog istraživača prof. Richarda Bennetta sa Sveučilišta Arizona u Tucsonu, rasjed nastaje na dijelu gdje prednji rub Euroazijske ploče nasjeda i kliže preko bivšeg dijela Afričke ploče, koji se naziva Južnojadranska mikroploča.

"To je zona sudara. Dva kontinenta se sudaraju i grade planine", kazao je Bennett. Bennet i njegovi kolege su utvrdili da se peta 'Talijanske čizme' približava hrvatskoj obali brzinom od 4 mm godišnje. 

Za usporedbu, pomicanja na poznatom rasjedu St. Andreas u Kaliforniji su i 10 puta brža. S tempom približavanja od 4,5 kilometara u milijun godina, talijanska i hrvatska obala mogle bi se spojiti za 50 do 70 milijuna godina, izračunali su stručnjaci.

Regija duž podmorskog rasjeda nema dokaza o potresu velike magnitude u posljednih 2.000 godina. 

Međutim, ako je rasjed takvog tipa da se može naglo pokrenuti, za regiju je potrebno ponovo načiniti izračune  za tsunami, rekao je Bennett. "To ima implikacije za južnu Italiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Albaniju", istaknuo je.

Na svojoj najjužnijem kraju, novootkriveni rasjed povezan je sa seizmički aktivnom zonom dalje na jug koja je izazvala veliki potres u Dubrovniku 1667. godine, te potres u Crnoj Gori godine 1979., snage 7,1 Richtera.

Uz Bennetta, autori članka u časopisu Geology su njegovi kolege sa Sveučilišta Arizona Sigrun Hreinsdottir i Goran Buble, Tomislav Bašić sa Zagrebačkog sveučilišta, Željko Bačić i Marijan Marjanović iz Hrvatske geodetske uprave, te tri stručnjaka sa Sveučilišta Washington u Seattleu.

Kod istraživanja je primjenjena metoda GPS lociranja, gdje s GPS jedinice s antenama postave na planine i onda se mjeri njihovo kretanje. 

Nedavna tehnološka poboljšanja omogućila su bilježenje vrlo malih pomaka na Zemlji.

"U Hrvatskoj smo mogli razlučiti kretanje na razini od oko jednog milimetra godišnje", kazao je Bennett.

On je kretanje Euroazijske ploče usporedio s ralicom koja gura snijeg ispred sebe. Snijeg je morsko dno koje se uzdiže i formira dalmatinske otoke i dinarske planine. 

"Tamo možemo vidjeti naznake novih otoka", kazao je Bennett, ocijenivši kako je otkriće ranije nepoznatog rasjeda u Jadranu "važno za razumijevenje tektonike Sredozemlja".

On je najavio postavljanje novih antena kako bi se više saznalo o sadašnjim pokretima u regiji, ali i onima koje je rasjed imao u zadnjih 40 milijuna godina.

"Želimo vidjeti da li rasjed slobodno kliže ili akumulira naprezanje, zbog čega u budućnosti može proizvesti veliki potres", zaključuje prof. Richard Bennett. Dodatne informacije trebaju pomoći kod ocjenjivanja potencijala za potrese u regiji.