'Naše istraživanje pokazuje kako neke video-igrice pune nasilja mogu dovesti do raznih kratkoročnih opasnih učinaka na funkcije mozga kod tinejdžera za razliku od zanimljivih i zahtjevnih video-igara u kojima nema nasilja', pojasnio je Vincent Mathews, profesor radiologije na Medicinskom fakultetu Indiana, koji je sa suradnicima proveo istraživanje na 44 adolescenta u dobi od 13 do 17 godina.
Pročitajte i ovo
Ispitanici su izabrani nasumce, a nisu imali nikakvih ranije evidentiranih problema s moždanim funkcijama.
Ispitanici su podjeljeni na dvije jednake grupe, pa je jedna grupa oko 30 minuta igrala video-igricu punu nasilja, a druga video-igru bez nasilja koja je bila vrlo zahtjevna.
Na kraju su sudionici podvrgnuti testiranju kako bi se izmjerila njihova koncentracija i potencijalna inhibiranost, a istodobno je magnetskom rezonancijom praćena aktivnost njihovih mozgova.
'Kod skupine koja je igrala 'nasilnu' video-igricu ustanovljena je veća aktivnosti u amigdali, centru za pobuđivanje emocija u mozgu, a kod skupine koja je igrala 'nenasilnu' igricu ustanovljeno je kako je više stimuliran predčeoni dio mozga povezan s koncentracijom i sposobnošću kontrole', kaže Mathews.
Pravila o distribuciji video-igara nasilnog sadržaja već su nekoliko puta pokušali donijeti članovi američkog Kongresa, no do sada su uspjeli postići tek donošenje odluke o sustavu njihove klasifikacije koja se ni na koji način ne odnosi na bilo kakve zabrane.
