Postupak se već primjenjivao u proizvodnji novog naraštaja biogoriva i na polju biokemije, u laboratorijima američkog istraživača koji je odlučan u nakani da stvori umjetan život, unatoč etičkim pitanjima koja potiče njegov rad.
Njegov institut je još u siječnju bio objavio da je uspio stvoriti prvi sintetski genom jedne bakterije.
Venterovi suradnici su za proizvodnju tog genoma prvo koristili bakteriju E. Coli, ali su zaključili da je taj proces dug i težak i da je bakterija teško uspijevala reproducirati velike segmente DNK.
Stoga su došli na zamisao da uporabe vrstu kvasca pod nazivom Saccharomyces cerevisiae i dobiju sintetski genom zahvaljujući postupku homologne rekombinacije, proces koji stanice primjenjuju u prirodi za popravak štete na svojim kromosomima.
Zatim su istraživali sposobnost grupiranja DNK u kvascu za koji se pokazalo da je 'genetska tvornica', priopćio je institut.
'Stručnjaci instituta Venter sada mogu u samo jednoj etapi sastaviti čitav genom bakterije Mycoplasma genitalium od 25 fragmenata DNK', ističe institut na svojoj internetskoj stranici.
Ova otkrića su 'velik napredak u postupcima koje je stručna ekipa istražila i opisala u siječnju 2008. kada je predstavila prvi sintetski genom', dodaje institut.
