Slika 1prikazuje kinesku Žutu rijeku (Huang He) snimljenu u svibnju 1979. i ponovno nakon 21 godinu. Kako rijeka teče kroz sjeverni dio zemlje koji je prilično trusno područje, sa sobom nosi sedimente koji se talože na mjestu ušća u Žuto more i formiraju 'novo kopno'.
Slika 2 prikazuje jezero Dongting Hu, drugo po veličini u Kini (inače veličine države Luksemburg) u koje se nakon obilnih kiša izlila rijeka Jangce i ugrozila život više od 10 milijuna ljudi. Više od 2.000 vojnika mobilizirano je kako bi pojačali nasipe oko jezera i napori su se na kraju isplatili.
Slika 3 prikazuje Betsiboku, glavnu rijeku na Madagaskaru, u rujnu 2003. i ožujku 2004. Nekontrolirana sječa šuma dovela je do katastrofalne erozije tla na sjeverozapadu Madagaskara, većinu kojeg je odnijela upravo rijeka poznata po svojoj crvenoj boji. Sedimenti i mulj koji putuju rijekom talože se na samom ušću uzrokujući dodatne probleme.
Slika 4 prikazuje okolinu rijeke Rio Grande o Guapay u blizini bolivijskog grada Santa Cruza u lipnju 1975. i svibnju 2003. Nekad je to područje pokrivala jedna od najgušćih 'kišnih šuma' na svijetu, koja je krčenjem do 2003. pretvorena u glavno poljoprivredno područje u Boliviji.
Slika 5 pokazuje naftna polja u Kuvajtu u veljači 1991. i nakon Zaljevskog rata u svibnju 2001. Tijekom rata mnoga su natfna polja zapaljena, a čađa pomiješana s pijeskom i naftom ostavila je 'crne mrlje' na gotovo 5 % kuvajtskog teritorija.
Slika 6 prikazuje rijeku Eufrat u Turskoj u rujnu 1976. i u rujnu 1999. nakon izgradnje Ataturkove brane. Prije izgradnje brane to je bilo neplodno i sušno područje što se vidi po lijevoj slici, no do 1999., kada je snimljena druga fotografija, pejzaž se drastično promijenio.
Slika 7 prikazuje Iguazu slapove u Južnoj Americi u veljači 1973. i u svibnju 2003. Jedni od najspektakularnijih slapova na svijetu protežu se kroz čak 3 države - najvećim dijelom u Argentini, a manjim u Brazilu i Paragvaju. Park prirode prostire se na 55.000 hektara, a sami slapovi dugi su čak 2 kilometra. Svojevrsna dugogodišnja izolacija ove regije dovela je do razvoja ekosustava s tisućama rijetkih i jedinstvenih vrsta biljaka i životinja. Lijeva slika pokazuje ranu fazu krčenja šuma, a desna, snimljena 30 godina kasnije, promjene koje su prilično dramatične.
Slika 8 prikazuje jezero Čad 1972. i 1987. godine. Jezero koje vodom opskrbljuje Čad, Kamerun, Niger i Nigeriju nekad je bilo najveće u Africi. Krajem 19. stoljeća prostiralo se na 35.000 kvadratnih kilometara, a do 1910. se već znatno isušilo i podijelilo u dva bazena. Mnogobrojni projekti navodnjavanja, sjeverozapadni vjetrovi iz pustinje koji postepeno jezero pune pijeskom, rijeke koje donose naslage mulja i talože ga na jezersko dno, prekomjerno izlovljavanje ribe i globalno zatopljenje 'smanjili' su jezero na samo 5% njegove prijašnje veličine.
Slika 9 prikazuje Floridu danas i kompjorski izrađen model kako bi mogla izgledati ako se zbog globalnog zagrijavanja nastavi otapati 'ledeni pokrivač' na Grenlandu. Kada se razina mora podigne za 7 metara, izgled Floride drastično će se promijeniti. Everglades će nestati, obala će promijeniti oblik, a glavni gradovi će u potpunosti biti poplavljeni.
