Hrvatske Željeznice zadaju veliku glavobolju premijerki i njezinu timu. HŽ je dužan 225 milijuna kuna i često su primjer neorganiziranosti i neučinkovitosti. Narodski rečeno rupa bez dna.
Željeznice će se prve naći na udaru najnepopularnijih mjera rješavanja viška zaposlenih. Potom bi se išlo u privatizaciju, no već sad se zna da nitko neće kupiti dijelove koji su loši, zastarjeli i neprofitabilni. HŽ je nepoželjan, a tvrtku se u javnosti doživljava kao mjesto za udomljavanje podobnih kadrova. Hrvatske pruge zastarjele su. Najavljena modernizacija ne obećaje puno.
Vezani članci
Hrvatski vlakovi su stari, spori i ni približni europskom prosjeku. 'Ono što treba HŽ-u jesu novci i sredstva i ulaganja u modernizaciju', rekao je Božidar Kalmeta, ministar prometa. U željeznice se nije ulagalo godinama. Prioritet su bile ceste. Za to vrijeme HŽ mnogi smatraju tvrtkom za udomljavanje podobnih kadrove. Aferaš čija je uprava pritvorena pod sumnjom da su tvrtku oštetili za 25 milijuna kuna.
>> 1.000 radnika odlazi iz HŽ-a
Nova uprava se trudi promijeniti sliku o državnom gubitašu. 'Jedan transparentan rad, to pokušavamo raditi, iako je sustav HŽ-a jako konzervativan i jako se, jako se sporo mijenja', rekao je Zoran Popovac, predsjednik Uprave HŽ-a. Za HŽ nema puno vremena, ulaskom u Europsku uniju više neće biti monopolist. 'Privatni će operateri doći ako budu imali interese prije svega profitne interese', kaže Popovac te dodaje da se ne boji konkurencije.
HŽ-u bi mogla pomoći privatizacija njegovih dijelova. No ni od toga ništa. 'Za privatizaciju ovisnih društava ne pokazuje se nikakav interes. Prođe pet, šest natječaja na koje se nitko ne javi', kaže Kalmeta. Hrvatske pruge su stare, vlakovi također. Oronuli i spori. Prosječna brzina je 100 km na sat. Europljanima je željeznica drago prijevozno sredstvo, vlakovi su moderni, ugodni i brzi do 500 km na sat.
'Moramo modernizirati vuču vlakova, nabaviti vučna sredstva biti u prilici da završimo restrukturiranje moramo napraviti pomake unutar sebe kako bi bili konkurentni', rekao je Popovac. U HŽ-u radi gotovo trinaest tisuća ljudi. No ne zadugo. 'Restrukturiranje i modernizacija, ali vi možete smanjivati broj radnika do određenog broja, ali ako nema modernizacije onda je grabnica ispod koje ne možete ići', objašnjava Kalmeta.
No treba uvesti reda i u sindikate. HŽ ima deset sindikata, 235 sindikalnih predstavnika s prosjekom plaća 9.548 kuna. 'Milijun i pol kuna mjesečno, ono što je ugovoreno kolektivnim ugovorom, a za sindikalni rad to je godišnje cifra od 18 milijuna kuna', kaže Popovac. Sindikalna plaća od 9 i pol tisuća kuna u HŽ-u gotovo je dupla u odnosu na radničku koja je oko 5 tisuća kuna. Uprava ima svega 700 kuna veću plaću od sindikalista. HŽ je trenutačno tvrtka koja sluša svaku vladinu zapovijed. Tako će vjerojatno pravo oni i prvi u svrhu racionalizacije otpustiti pet posto zaposlenih.
Iako je prodaja dijelova HŽ-a jedini mogući spas za ovu državnu tvrtku, sindikati koji su tamo, kako smo čuli i u prilogu, ponekad jači i od uprave, zbog prodaje najavljuju prosvjede. Smatraju da uzroci takva stanja leže u lošem Zakonu, te u stalnom dovođenju rukovodstva po političkoj direktivi, pod utjecajem dobavljača. A mi ćemo pratiti kako ide oporavak HŽ-a.
