Kralježnica 21 milijun godina starog pretka ljudi i majmuna nevjerojatno slična ljudskoj navodi nas na pravi trag, rekao je dr. Aaron Filler s medicinskog istraživačkog centra Cedars Sinai u Los Angelesu.
Pročitajte i ovo
Velika promjena na kralježnici koja je dopustila tom pretčovjeku da hoda uspravno i nosi stvari također je olakšala lom i pod pritisak stavila spužvaste diskove između kralježaka, smatra Filler, doktor medicine s doktoratom iz antropologije. A to pak objašnjava zašto je bol u leđima vodeći uzrok invalidnosti.
U članku časopisa Neurosurgical Focus Filler kaže da je jedan od ključnih indikatora za njegove zaključke bio dio kostiju poznat kao poprečni nastavak, izraslina koja strši sa strane šupljih kružnih kralježaka, na mjestu na kojem se mišići vežu s kralježnicom.
"Kralježnica se promijenila na način na koji joj doslovno preokreće mehaniku. Uporište kostiju kičme mijenja se te se od savijanja kičme prema naprijed kičmu savija unatrag", rekao je Filler.
Većina kralježnjaka usmjereni su prema naprijed kako bi hodali na četiri noge.
Poprečna izraslina nalazi se ispred kralježaka, prema trbuhu životinje. To vrijedi i za majmune.
No kod ljudi i 21 milijun godina starog fosila majmunolikog stvorenja nazvanog Morotopithecus bishopi koje je živjelo na stablima na prostoru današnje Ugande, nalazi se iza početka kičmenog stupa.
Tu karakteristiku dijele i veliki majmuni, poput čimpanzi.
Fosil je otkriven šezdesetih godina prošlog stoljeća no nitko nije primijetio tu važnu promjenu na kralježnici do 1997. godine kada je paleontologinja Laura MacLatchy s newyorškog državnog sveučilišta izvijestila o toj izvanrednoj karakteristici Morotophitecusa.
"To znači da dvonožni uspravni položaj ide 20 milijuna godina u prošlost, a ne samo 5 ili 6 milijuna godina", rekao je Filler.
U svojoj studiji i knjizi "Uspravni majmun - novo porijeklo vrste" objavljenoj prošlog tjedna, Filler tvrdi da je taj zajednički predak, i preci koji datiraju mnogo milijuna godina ranije, hodao uspravno. Homo sapiens, odnosno ljudi, nastavio je hodati uspravno dok su se majmuni razvili unatrag prema hodanju na sve četiri noge, tvrdi Filler.
Filler je također rekao kako su ljudi razvili novu strukturu kostiju koja tijelo u stojećem položaju raspoređuju prema bočnim stranama. "To je jako važno za nošenje djeteta. S gledišta bolova u leđima sada imamo velike mišiće koji rade taj težak posao koji nikada nisu ranije radili. Oni se kidaju i istežu", rekao je Filler.
Usmjerenje prema natrag također omogućuje da se jastučasti diskusi drobe, rekao je Filler. "Kod većine životinja kralježnica se isteže kao da na leđima nose mladunce na sve četiri noge".
Ono što dodatno razlikuje ljude od majmuna je točka gdje se kičma veže s kukovima, napominje Filler.
