Uz duboko disanje smanjite stres

'Disanje je podložno stresnim situacijama', izjavila je psihijatrica Christa Roth Sackenheim dodajući kako disanje reagira na psihološke ili fizičke promjene.

Pročitajte i ovo Neki su naučili na teži način Kad pritisnu umor, tjeskoba i krivnja, već je kasno: ''Nemojte ga se odreći ni pod koju cijenu'' Bolovanje Glavni uzrok izostanka s posla u Njemačkoj: Bolest je u stalnom porastu, čak 70 posto radnika se požalilo

Disanje je također jedina tjelesna funkcija koja se može svjesno kontrolirati, iako se normalno ono nastavlja bez prekidanja.

'Svjesno duboko disanje širenjem abdomena, na primjer, može usporiti puls. Tijelo dobija više kisika što ga dovodi u bolje stanje za razmišljanje', rekla je Roth Sackenheim, psihijatrica i psihoterapeutica iz Andernacha.

Osnovna preporuka je duboko udahnuti nakon neke stresne situacije i doći do opuštenog stanja sporim, regularnim disanjem.

'Sa svakim udisajem osoba mora osjetiti kako se trbuh kreće i kako se opuštaju trbušni mišići', opisala je Roth Sackneheim jednostavnu tehniku disanja. Kontinuiranim disanjem određene mišićne skupine se napinju prilikom udisaja, a opuštaju prilikom izdisaja. 

'Tako se stopala, ruke, gornji dio tijela, čeljust i na kraju trbuh stišću kod svakog udisaja', dodala je.

Radi bolje dugoročne borbe sa stresom stručnjaci preporučuju metode opuštanja uz tehnike disanja. Mnoge metode opuštanja, poput progresivnog opuštanja mišića, uključuju i tehnike disanja.