Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Agencija za lijekove i medicinske proizvode objavila je prvi popis lijekova i medicinskih proizvoda koji se bez recepta mogu kupovati i u 'običnim' trgovinama.


Agencija za lijekove i medicinske proizvode (Halmed) je, osim objave popisa, najavila da je u izradi pravilnik kojim će se detaljnije urediti prodaja tih lijekova i proizvoda preko interneta.Te su novine utvrđene Zakonom o medicinskim proizvodima koji je stupio na snagu krajem prošlog mjeseca.

Vezani članci Žena u Starim Perkovcima umrla u ambulanti nakon što je primila cjepivo AstraZenece - 3 Mještanin koji je svjedočio cijepljenju: "Pozlilo joj je, dojurio je doktor, skinuo joj maramu s glave, a ona se počela znojiti. Odveli su je i zatvorili vrata" Ljekarna/Ilustracija (Foto: Dnevnik.hr) - 1 Što nakon povlačenja popularnih lijekova za žgaravicu? "Sada uzmem sodu bikarbonu, ništa više..."

>> OVDJE POGLEDAJTE KOJI SU LIJEKOVI NA POPISU

Po prvome Halmedovu popisu, osim u ljekarnama i specijaliziranim trgovinama, građani će i u običnim trgovinama, kada odlaze u nabavu namirnica, moći kupiti tablete i kreme za čišćenje i pričvršćivanje zubnih i ostalih proteza, kutiju prve pomoći, naočale za čitanje serijske proizvodnje, 'medela' proizvode za dojenje, flastere za rane, pelene za inkontinenciju itd.

Da bi se ti proizvodi mogli prodavati u običnim trgovinama, trgovci moraju udovoljiti pravilniku koji propisuje ministar zdravlja, a u kojem se među ostalim strogo propisuje promet te skladištenje i čuvanje tih proizvoda. Iz Halmeda poručuju da se na tržište i u promet mogu staviti samo ako ne ugrožavaju zdravlje i sigurnost pacijenata i ako su označeni oznakom 'CE'.

U Hrvatskoj se već nekoliko godina u nekim trgovinama poput DM-a prodaju takvi medicinski proizvodi i pomagala, ali u tom poznatom stranom trgovačkom lancu ističu da imaju specijalizirane odjele u kojima rade magistri farmacije ili farmaceutski tehničari.

Ljekarnik ne može biti samo distributer lijekova

Upravo je stručnost glavno načelo na kojemu inzistiraju u Hrvatskoj ljekarničkoj komori. Stručnjaci smatraju da se novim zakonskim odredbama kojima se dopušta prodaja medicinskih proizvoda izvan ljekarni i specijaliziranih trgovina degradira struka za koju je potrebno završiti vrlo težak fakultet.

'Ljekarnik ne može biti samo distributer lijekova', izjavio je za Hinu predsjednik Hrvatske ljekarničke komore Mate Portolan. No, svjestan da se položaj ljekarni, kojima je prije glavna djelatnost bila proizvodnja lijekova, promijenio, Portolan kaže da se ljekarne moraju preusmjeriti te im se mora omogućiti i pružanje određenih zdravstvenih usluga, što bi pridonijelo kvaliteti i uštedama u zdavstvu.

>> 'Ne kupujte lijekove putem interneta, vjerojatno su krivotvoreni'

U nekim zemljama, primjerice u Velikoj Britaniji, ljekarnici propisuju kronične terapije i pružaju mnoge zdravstvene usluge koje su nekada pripadale liječnicima.

'Sadašnji sustav, koji potenciraju proizvođači lijekova i veledrogerije, svodi ljekarne na mjesto distribucije pa nije čudno što se na magistre farmacije, ljekarnike gleda kao na trgovce', kaže Portolan.

Dodatni udarac na ljekarništvo - internetska prodaja lijekova

Dodatni 'udarac' na struku i posao ljekarnici vide i u odredbi koja je također stupila na snagu novim Zakonom o medicinskim proizvodima, a po kojoj je od početka ovog mjeseca i u Hrvatskoj dopuštena internetska prodaja lijekova.

U Halmedu kažu kako je važno istaknuti da će se tako moći kupiti isključivo lijekovi koji idu bez recepta, oni koji imaju izrazito pozitivan sigurnosni profil, koji su dokazano sigurni za uporabu u samoliječenju te za koje nije nužna liječnička preporuka. Pravne i fizičke osobe koje se odluče takve lijekove i medicinske proizvode prodavati preko interneta, uz ostale nužne podatke, Agenciji će biti dužne dostaviti i podatke o datumu početka prodaje, adresu internetske stranice, ime vlasnika i podatke za kontakt te poveznicu na internetsku stranicu Agencije. Sve će to biti dodatno uređeno pravilnikom koji je u postupku donošenja, navodi stručna suradnica za odnose s javnošću i informiranje u Halmedu Ivana Šipić.

Po dostupnim podatcima europskih povjerenstava i organizacija koje prate prodaju lijekova na internetu, najviše se prodaju prozak i viagra unatoč sumnji da bi mogli biti lažni. Činjenica je da neki lažni lijekovi nisu opasni za zdravlje ljudi pa se tu riskira samo novac, ali ima i onih koji su opasni te se kupci preko raznih ovlaštenih, stručnih portala i na druge načine upozoravaju da budu oprezni i provjeravaju sve podatke o lijeku. (Hina)