Najtiši i najopasniji ubojica modernog doba, čini se, ima i svoje pozitivne strane. Tako bar tvrdi dr. Richard Shelton, potpredsjednik odjela psihijatrije na Sveučilištu u Alabami. On kaže kako stres postaje poguban tek kad pređe u kronično stanje. Do tad, tvrdi, može imati i pozitivne posljedice po nas, piše Time.
Pročitajte i ovo
Evo i koje.
Potiče snagu i rad mozga
Blagi faktori stresa stimuliraju proizvodnju neurotrofina te jačaju veze među neuronima, a studije su pokazale kako način na koji naš organizam reagira na stres dovodi do privremenog poboljšanja pamćenja i sposobnosti učenja.
Kratkoročno diže imunitet
'Kad tijelo reagira na stres zapravo se priprema na mogućnost ozljede ili infekcije. Jedan od načina na koji to radi jest lučenje interleukina - kemijske tvari koja pomaže imunitetu', kaže dr. Shelton.
59% radnika smatra da je stres uzrokovan zlostavljanjem na poslu
Čini nas otpornijima
Suočavanje sa stresnim situacijama priprema nas za mnoštvo mnogo stresnijih koje će nas zaskočiti u nekom trenutku života. Upravo na tome se bazira i obuka američkih SEAL-ovaca, glavnih specijalnih postrojbi mornarice.
Motivira nas ka uspjehu
Takozvani 'dobar stres' je upravo ono što nam ponekad treba da dobro odradimo neki posao. 'Uzmimo za primjer da imate rok za dovršiti neki rok. Taj rok će nas pritiskati i stvarati stres koji nas stimulira da se efektivno uhvatimo u koštac sa situacijom', laže dr. Shelton.
Može unaprijediti razvoj djeteta
Trudnice često misle kako će njihov stres negativno utjecati na razvoj njihova nerođenog djeteta. I dosita može - ukoliko je konstantan. Međutim, studija iz 2006. godine je pokazala da su djeca žena koje su u trudnoći bile podložne blagom i povremenom stresu imale bolje motoričke sposobnosti od druge djece.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
