Snimke moždanih aktivnosti kod mršavih osoba kojima su prikazivane fotografije kalorične hrane pokazale su pojačanu aktivnost u dijelu mozga koji služi kontroli impulsa poput nagona za hranom no kod pretilih osoba u istoj situaciji zamijećena je mala aktivnost u tom dijelu mozga.
'Mislim da mogu postojati biološki razlozi zbog kojih ljudi ne mogu kontrolirati potrebu za hranom', kaže Robert Sherwin s Medicinskog fakulteta na Yaleu koji je radio na istraživanju objavljenom u časopisu Klinička istraživanja. To ispitivanje dio je nastojanja da se razumiju procesi u organizmu koji pridonose pretilosti od koje pati trećina odraslih Amerikanaca te gotovo 17 posto američke djece.
'Tiši' dio mozga koji je za zdraviju hranu
Istraživači s Yalea i Sveučilišta u južnoj Kaliforniji koristili su nuklearnu magnetsku rezonanciju kako bi utvrdili u kojim se dijelovima mozga pojavljuje pojačana aktivnost ovisno o tome promatraju li se fotografije kalorične hrane ili zdrave hrane poput voća i povrća te predmeta koji nemaju veze s hranom.
Istraživanje je obuhvatilo 14 zdravih osoba od kojih je devet bilo mršavo a pet pretilo. Oni su podvrgnuti pregledu gladni i dva sata nakon objeda.Stručnjaci su uočili da su se uz niske razine šećera u krvi aktivirali dijelovi mozga koji su signalizirali potrebu za hranom a drugi dio mozga, koji normalno zatomljava signale za hranom, bio je 'tiši' što se posebno dobro vidjelo kod pretilih osoba i to prilikom prikazivanja kalorične hrane.
Uz normalnu razinu šećera u krvi mršave su osobe pokazale pojačanu aktivnost u dijelu mozga koji zatomljuje signale za hranom i to je izazvalo smanjenje aktivnosti u dijelovima mozga odgovornima za slanje signala o potrebi za hranom. 'Taj centar kontrole ne funkcionira kod pretilih. On se kod njih ne aktivira', kazao je Sherwin ističući da su potrebna veća istraživanja kako bi potvrdila te nalaze. (Hina)
