Evo zašto čovjek može preživjeti i do 70 dana bez hrane

Odgovor leži u nizu razvijenih psiholoških i metaboličkih obrambenih sustava čiji je glavni zadatak držati nas na životu kada se nađemo u situaciji dugotrajnog manjka hrane. Kada čovjek gladuje, ne znači i da je bespomoćan. Evo kako se naše tijelo bori da ostanemo živi.

Pročitajte i ovo Bez odgovora iz domovine Bizaran slučaj iz Šibenika: Tijelo stranca više od godinu dana čeka posljednje počivalište PAKLENI VAL U Europi se uvode "tropski rasporedi", povlače stari vlakovi, a u jednoj zemlji nude besplatan odlazak u kino

tri vijesti o kojima se priča Invazivna vrsta U Austriji upozoravaju turiste koji idu u Hrvatsku: "Budite oprezni, sve ih je više" Očevid u tijeku Tragedija na jugu Hrvatske: Dijete se utopilo u bazenu ispred kuće Oprezno na odmoru Policija upozorava kupače, vrebaju po plažama! "Strah me, naravno, kako ne bi bilo"

Naše tijelo nije poput automobila koji se automatski gasi kada nestane bez goriva. Kada organizam prepozna drastično smanjeni unos hrane ono aktivira određene metaboličke procese koji su zaduženi za relokaciju zaliha energije. Ukratko, tim procesima organizam nam kupuje dragocjeno vrijeme.

Ubrzo nakon jela naš metabolizam razlaže glikogen na glukozu koja se skladišti u jetri i mišićima. Nakon otprilike šest sati organizam kreće trošiti zalihe glukoze, zbog čega mnogo ljudi postane razdražljivo, piše Io9.

>> Tročlana obitelj umrla od gladi

Ako ste bez hrane dulje od 6 sati organizam ulazi u stanje ketoze. Zalihe glikogena su potrošene i tijelo počinje trošiti masne kiseline. Iako se mnogima koji teže gubitku kilograma ovo i ne čini kao loša ideja, varaju se. Mozak ne može koristiti masne kiseline kako bi funkcionirao. Mozgu je, naime, svakodnevno potrebno 120 grama glukoze kako bi normalno radio, no iako su zalihe potrošene, to ne znači da će mozak 'gladovati'. Organizam je razvio plan B u kojem ketoni preuzimaju ulogu glukoze i opskrbljuju mozak. Uskoro će se i mozak priviknuti na manjak hranjivih stvari te će se njegove potrebe četverostruko umanjiti.

Nakon 72 sata bez hrane mozak počinje trošiti još manje energije, a opskrbljuje se aminokiselinama iz proteina koje jetra pretvara u glukozu. No, iako mozak možda dobiva što mu treba, to nije slučaj i ostatkom našeg tijela. Ono ulazi u fazu autofagije u kojoj doslovce jede samo sebe. Oslabljuje se imunološki sustav, te tijelo s vremenom ostaje bez 'backup' planova, te nastupa smrt koja je trenutačna jer je najčešće posljedica srčanog zastoja uzrokovanog autofagijom.

Različiti su zabilježeni rasponi umiranja od gladi, neki su umrli nakon 3 tjedna, neki nakon 70 dana. Za vrijeme štrajkova glađu u Irskoj 1981. godine deset je muškaraca preživjelo bez hrane i do 72 dana.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook