Antibiotik se u Hrvatskoj koristi u prevelikim količinama

U društvu smo zemalja visokih potrošača antibiotika, a ispred Hrvatske su Grčka, Francuska, Luxemburg, Portugal, Slovačka, Italija i Belgija, upozorila je predsjednica Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike Ariana Tambić Andrašević.

Pročitajte i ovo Problemi u proizvodnji Nestašica popularnog antibiotika: Neće biti dostupan do kraja siječnja Pravila struke Roditelji zabrinuti: "Djecu truju nepotrebnim lijekovima. To je suludo i štetno!" Imamo objašnjenje liječnika

Antibiotici su, kako je kazala, dragocjeni lijek, no na žalost troše se tamo gdje ne treba, dok se bakterije prilagođavaju na antibiotike te ne djeluju tamo gdje bi trebali.

Zabilježen blagi pad potrošnje

Tijekom 2009. godine zabilježen je blagi pad izvanbolničke potrošnje antibiotika, rekla je dr. Tambić Andrašević dodajući kako dnevno, u prosjeku, na 1000 hrvatskih građana njih 20 uzima antibiotike.

Procjenjuje se, kako je rečeno, da EU godišnje bilježi 25.000 smrtnih slučajeva uzrokovanih multiplorezistentnim bakterijama.

Predsjednik Društva za kliničku farmakologiju dr. Igor Francetić naveo je primjer KBC-a Zagreb rekavši da od 40 pacijenata koji trenutno tamo leže na odjelu intenzivne skrbi, njih šest ima infekciju rezistentnim uzročnikom, te mu je time šansa za izlječenje manja.

Razumna upotreba

Otpornost na antibiotike može se zaustaviti jedino njihovom razumnom uporabom, upozoravaju liječnici.

Treba, kako je rečeno, smanjiti broj onih građana koji nerijetko antibiotike koriste kao lijek protiv bolova i temperature.

>> Devetogodišnjakinji umjesto antibiotika dao metadon

Pacijenti bi također trebali prestati vršiti pritiske na liječnike da im prepisuju antibiotike u slučajevima kada oni uopće ne koriste, jer liječnici nerijetko, zbog pritiska pacijenta bezrazložno prepisuju antibiotik. (Hina)