Tablete koje nemaju djelovanje ili takozvane prazne tablete stručnjaci nazivaju placebo. A placebo efekt je ono što se stvara u glavi.
Pročitajte i ovo
Razotkrivanje
Hrvatski znanstvenici: Javnost je na udaru pseudoznanosti i alternative
Vječna pitanja
Ovih 5 misterija znanost još nije uspjela objasniti!
Je li moguće da osjetimo nešto čega stvarno nema samo zato što vjerujemo u to? Tu volja ne igra nikakvu ulogu, već uvjerenje. Bio to lijek ili pak čisto uvjeravanje drugoga u nešto, princip funkcioniranja je isti. Bazira se, svjesno ili nesvjesno, na činjenici da su ljudi željni da im bude bolje.
Kada naš mozak pomisli da dobiva pomoć aktiviraju se određeni centri koji se također aktiviraju kada, primjerice, doživimo ljubav ili zadovoljavamo osnovne živote potrebe poput gladi ili žeđi. Mozak šalje signale dalje u tijelo.
„Vi možete doživjeti fenomene poput promjene frekvencije rada srca, promjene razina hormona, promjene razine šećera u krvi, a istodobno promjenu percepcije vlastitog stanja i odjednom reći da vas je maloprije boljelo izrazito puno, a da vas sad boli manje“, kaže farmakolog prof. dr.sc. Vladimir Trkulja.
Placebo efekt uvelike je povezan s našim očekivanjima, čak i na nesvjesnoj razini. I nije rezerviran samo za bolna stanja već ga možemo iskusiti i u drugim segmentima života.
„Ako ja sebi kažem da sam loš vozač, onda na neki način ja sama sebi sugeriram. Iz toga kreće moje ponašanje koje onda ide u skladu s tim da ja sama sebi potvrdim da sam ja loš vozač.“, kaže psihologinja prof.dr.sc. Majda Rijavec.
Placebo efekt se pojavljuje kada zaista postoji potreba za ozdravljenjem. Onda očekujemo i podsvjesno radimo sve da se to i ostvari ako imamo pozitivan stav u bolje. Odnosno, sami u sebi izazovemo fenomen. Tim se efektom testiraju i djelovanja lijekova. Primjerice kod testiranja analgetika čak 40 posto onih koji primaju placebo imati će poboljšanje.
Ljudska uvjerenja su tako farmakologe u prošlim stoljećima zbunjivala, sve dok nisu otkrili da čak primjerice i različit oblik tablete izaziva različite rezultate. Pa tako isti lijek različitih proizvođača, pakiran u različitu ambalažu može u istoj osobi imati različiti efekt. A za to nema nikakve objektivne osnove. Ista stvar se događa i s percepcijom da je „skuplje bolje“ pa tako skuplji lijekovi, iako istog sastava kao i oni jeftiniji, zbog nečijeg uvjerenja polučuju bolje rezultate.
Nema medicine, tvrdi profesor Trkulja, bez placeba. Jer hladan i nezainteresiran liječnik može samo postići negativan efekt umjesto pomoći pri izlječenju. Samo vrijeme posvećeno pacijentu ili sama ideja da se poduzima nešto dokazano stvara određeni učinak u mozgu odnosno u organizmu.
Mišljenje da se placebo efekt događa sam od sebe je netočno. Stvar je interakcije ljudi jer od nekoga i dobivate pomoć. To stvara u mozgu početnu snagu za organizam da se aktivnije brani jer vjeruje u bolje.
Ekipa Provjerenog i sama je isprobala placebo efekt na slučajnim prolaznicima - u prilogu pogledajte kako je prošlo snimanje!