Radio teleskopi koje koriste znanstvenici, kao i određene vojne instalacije, ne trpe interferencije koje inače stvara standardna elektronička oprema, od radio stanica, mobitela, telefona, senzora za automatsko otvaranje vrata, digitalnih fotoaparata, WiFi odašiljača i rutera pa čak i vozila na benzinski pogon. Da bi funkcionirali na maksimalno optimalnoj razini, bilo kakve smetnje u signalu moraju biti onemogućene. Zbog tog razloga u SAD-u je napravljena takozvana 'Tiha zona', smješta oko granice između Virdžinije i Zapadne Virdžinije.
Područje je to koje obuhvaća 34.000 kvardatnih kilometara i u njemu su smješteni, radijski teleskop National Radio Astronomy Observatoryja (NRAO) te Sugar Grove Station, oboje u Zapadnoj Virdžiniji.
Divna Velika Stvar
Život stanovnika gradića Green Bank i Sugar Grove zbog toga se jako razlikuje od života ostatka stanovnika SAD-a pa, ako hoćete, i ostatka svijeta. Populacija od 143 živi pored tehnološkog čuda zvanog Green Bank Telescope (GBT), koji je najveći upravljivi radioteleskop na svijetu. Lokalci tu grdosiju od preko 150 metara visine i širine dovoljne da u njega stane nogometno igralište, nazivaju još i Divna Velika Stvar.
Naime, na 16 kilometara uokolo navedenih instalacija, zakon američke savezne države Virdžinije zabranjuje uporabu bilo kakvog radijskog odašiljača ili elektroničke opreme, a osoblje NRAO-a redovito patrolira područjem unutar 32 kilometra od tog teleskopa kako bi se osiguralo da se zakon striktno provodi.
Turisti u dvjema navedenim američkim državama možda misle da stanovništvo vjerojatno prezire situaciju u kojoj se nalazi, no to nije slučaj. Njihova žrtva za znanstvena istraživanja je dobrovoljna. "Ako radite u Green Banku, onda je to zato što želite ovakav stil života", istaknuo je za National Geographic Michael holstine, poslovni menadžer NROA.
Ipak ironično je da znanstvenici i stanovnici tog područja žive pored tehnološkog čuda, ali sami ne smiju upaliti niti mikrovalnu pećnicu da bi podgrijali hranu. Jednom prilikom, teleskop je uhvatio misteriozan iskrivljen signal, koji je zbunio znanstvenike, no svi su se dobro nasmijali kad je izvor problema lociran u obližnjem doćanu s poklonima unutar kompleksa teleskopa, u obliku baterija u ventilatorima.
Kabel i satelit
Većina operatera u Tihoj zoni primorani su raditi s reduciranim kapacitetima te moraju koristiti antene s vrlo uskim usmjerenjem, za razliku od normalnih antena. To čini kabelsku i satelitsku vezu nužnom i neizbježnom na tom području, kako bi stanovništvo imalo barem normalan televizijski signal.
Ipak, nisu sve radio transmisije zabranjene u Tihoj zoni. Interventne službe poput policije, vatrogasaca i hitne službe mogu normalno djelovati, ali svi ostali moraju svoje djelovanje koordinirati s NRAO-om.
Postoje i iznimke u Tihoj zoni, no one se rješavaju od slučaja do slučaja, a naglaskom na javnu sigurnost, u što spadaju daljinski alarmni sustavi, repetitori za interventne službe i NOAA Meteorološki radio.
Tu je i vojska
Tihu zonu proglasila je još 1958. godine Federalna komisija za komunikacije (FCC), s ciljem zaštite radioteleskopa u Green Banku i Sugar Goveu od štetnih smetnji. Kao što smo spomenuli, za sigurnost u Zoni zaduženi su djelatnici NRAO-a.
Osim radijskih teleskopa, u Tihoj se zoni nalaze i antene i reciveri Zapovjedništva za informacijske komunikacije Američke mornarice (NIOC), a one su ključan dio sustava ECHELON kojim operira američka agencija NSA.
Zanimljivo je da na to područje dolaze živjeti svojevoljno osobe koje vjeruju da pate od hiperosjetljivosti na elektromagnetska zračenja.
Osim Tihe zone u SAD-u, postoji još jedno tiho područje, koje zadire u Čile, Boliviju i Argentinu. Riječ je o Atacami, gdje se nalazi čak pet radijskih teleskopa, ali je to područje ionako izrazito slabo naseljeno zbog velike nadmorske visine pa nije toliko neobično kao Tiha Zona u SAD-u.
Isto tako, niže teksta prilažemo i kartu svih radijskih teleskopa u svijetu, kao i s dvije navedene tihe zone.