Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Je li fenomen sreće stvaran, opipljiv? Može li ga se nekako iskoristiti?


Međunarodni dan sreće je iza nas, no kad bolje razmislimo o sreći, koliko nas se upita zapravo, što je to sreća i kome zahvaliti kad nam se i dogodi?

Vezani članci Mentalno zdravlje i koronavirus - 6 Kako se građani nose s krizom? "Kad kažem da neću nositi masku, kad sam agresivan i bezobrazan, to nije znak hrabrosti" Danski šumski vrtići - 2 U najsretnijoj zemlji na svijetu djeca u vrtiće idu u šumu: ''Odgoj treba biti ležeran i bez straha, pogledajte djecu, sretna su“

Kad osoba pronađe novac na cesti, to se može učiniti kao da ju je zadesila velika sreća, a li znanstvenici sugeriraju kako bi, umjesto zvijezdama, ta osoba zapravo najviše trebala zahvaljivati samoj sebi.

17 rečenica koje sretni ljudi izgovaraju svaki dan

Znanstvenici iz različitih disciplinarnih područja pokušali su dekodirati postoji li stvaran i mjerljiv oblik onog što mi razumijemo pod pojmom sreće. Mnoge od tih studija otkrile su da ono što osoba možda percipira kao sreću, nema ništa više veze s fiziologijom od veze s vjerojatnosti.

Sreća je svojeglava, a evo nekih najnovijih otkrića vezanih za taj osjećaj, kojeg bi svima nama dobro došlo u većim količinama.

Igra šansi

Uzmimo za primjer bacanje novčića i pogađanja "pisma" ili "glave". Dakle, nekoliko puta bacamo i dobijemo "glavu" te zaključimo - idući je sigurno "pismo", zar ne? Krivo, jer šanse su 50 posto na bilo koju od dvije mogućnosti i one se nikad ne mijenjaju. To je nešto što se naziva "kockareva zabluda", a prema studiji koja je ranije u ožujku izašla u znanstvenom časopisu PNAS, naš mozak zapravo možda pokušava pronaći takve vrste šablonskih radnji.

"Jedna od velikih funkcija mozga je da se nosi s nesigurnošću u stvarnom svijetu kako bi pronašao pravilnosti u njemu", ističe profesor Yanlong Sun sa Sveučilišta za medicinu Texas A&M, a prenosi popsci.com. Naši neuroni otkrivaju takve pravilnosti prirodno i posebnu pažnju obraćaju na njihovo vrijeme ponavljanja, dodaje Sun.

Neuroni preferiraju promjenjive uzorke, jer je to način mozga da ispravi uzorke koji se doimaju melo vjerojatnima. "Naša studija pokazuje da su naši mozgovi pametniji nego što se dosad mislilo, u tome da oni automatski registriraju neke vrlo suptilne, no vrlo važne statističke strukture u našoj okolini", kaže Sun.

"Kao znanstvenik i osoba, vjerujem u sreću, da je to nešto s čim ne mogu manipulirati ili se osloniti na to", ističe.

Sretan niz

U ruletu kad se kladimo, naša oklada mijenja naše šanse za dobitak na stolu. Osoba koja dobije dvije oklade za redom, ima 57 posto šansi da će dobiti i treću, dok osoba koja je izgubila dvije oklade zaredom ima samo 40 posto šanse za dobitak. Zašto? Prema studiji objavljenoj prošle godine, ljudi strahuju da će ih sreća napustiti pa kompenziraju na način da svaka iduća oklada ima tendenciju manjeg rizika, odnosno da naginje prema sigurnoj okladi.

S druge strane, gubitnici riskiraju više i zato im se šansa smanjuje pa i gube sve više. Sam događaj na kojeg se netko kladi se ne može statistički izmijeniti u šansama, ali ono što se mijenja je količina sredstava koju kladioničar ulaže nakon svake pobjede zaredom, a ta je da su iznosi sve manji i sigurniji.

Praznovjerja

Držanje fige, kucanje o drvo i slične radnje u svakodnevnoj su uporabi i malo tko zna otkud potječu, ali ono što je najbizarnije jest da nekolicina znanstvenih studija pokazuje da praznovjerje može i upaliti, ali s druge strane, ne na način na koji bismo pomislili.

U jednoj od njih, igračima golfaa je rečeno da igraju sa "sretnom" lopticom i ispostavilo se da su imali bolje rezultate. Zapravo su cijelo vrijeme igrali s istom lopticom, samo što su bili uporniji kod rješavanja težih udaraca, jer su se ponašali kao da imaju podršku neke više sile.

Sretni/Nesretni ljudi

Sreća se ne događa nikome pa tako niti "sretnicima". Profesor psihologije Richard Wiseman, sa Sveučilišta Herfordshire u Engleskoj, napravio je više studija s ciljem razlikovanja sretnih od nesretnih ljudi. U jednoj studiji, zatražio je od sudionika da pročitaju novine. Na jednoj polovici stranice novina, stajalo je napisano "Recite znanstveniku da ste vidjeli ovo i osvojite 250 funti".

Ispitanici koji su sebe smatrali sretnicima, većinom su prijavili pronalazak, dok su oni koji su se smatrali nesretnicima, prešli preko te informacije. Wiseman je napravio četiri principa sreće i sva četiri su povezana s otvorenošću osobe prema novim iskustvima i prilikama kako se one pojavljuju.

Slučajnost

Slučajan susret sa starim poznanikom može biti i povod za puno sreće - nove poslovne prilike ili čak ljubav. Predavač s londonskog sveučilišta, Stephen Makri, napravio je niz studija oko toga što je to slučajno otkriće, baziorajući sve na tome kako to zapravo ispitanici doživljavaju.

"Sreća znači različite stvari za različite ljude, neki je koriste kao sinonim za slučajnost. Drugi pak tvrde da je sreća potpuno izvan kontrole i da se na nju ne može utjecati.

I opet, stvar je percepcije, jer onaj tko se često stavlja u situacije u kojima može nabasati na prilike, sigurno će mu se dogoditi više slučajnosti nego netko tko sjedi u četiri zida.

Umjesto zaključka

Ako vam se ponudi prilika da napravite nešto novo, ne ustručavajte se. To je zapravo sreća, odnosno prilika da usrećite sami sebe novim iskustvom, poznanstvom ili prilikom. Ako sreću ne želimo, sigurno je nećemo niti imati.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook