Masivna solarna oluja
Sunce nije mirno kako se čini. Ima jako magnetsko polje, a solarne oluje koje stvara, u sudaru sa Zemljinim magnetskim poljem, dovode po pojave Auree Borealis. Najsnažnija magnetska oluja dokumentirana je na Zemlji 1859. godine poznata je kao Carringtonov događaj. U povijesti je bilo još sličnih događaja, ali manjeg intenziteta. Još veća i jača solarna oluja mogla bi imati smrtonosne posljedice po ljude, a ne samo po različite komunikacijske i navigacijske uređaje.
Udar asteroida
Asteroidi su opasni, potvrđuje to i činjenica da su doprinijeli izumiranju dinosaura. Sunčevim sustavom kreće se mnoštvo takvih tijela koja predstavljaju realnu opasnost za Zemlju i život na njoj. Znanstvenici razvijaju sustave koji bi nas mogli zaštiti od manjih asteroida. No, protiv onih većih smo bespomoćni. Sam udar vjerojatno ne bi u trenutku uništio planet ali bi uzrokovao velike tsunamje, požare i druge prirodne katastrofe koje bi mogle uništiti ljudsku rasu.
Širenje sunca
Sunce će svoj život završiti za 7.72 milijardi godina, procijenili su znanstvenici. Tad će odbaciti svoju vanjsku atmosferu od koje će nastati planetarna maglica, a Sunce će završiti kao "bijeli patuljak". No, ljudska vrsta na Zemlji neće dočekati taj trenutak. Naime, kako će Sunce starjeti tako će postajati sve veće, ali i hladnije. Stvorit će takvu solarnu oluju koja će usporiti kretanje Zemlje, a kao rezultat toga, za oko 7.59 milijardi godina, naš planet će se raspasti.
Lokalna eksplozija gama zračenja
Takve eksplozije uzrokuju binarni zvjezdani sustavi ili pak supernove, zvijezde koje jednostavno eksplodiraju. Riječ je o vrlo snažnim i moćnim eksplozijama koje ne traju više od nekoliko sekunda ili minuta. Radijacija od jedne takve eksplozije mogla bi uništiti naš ozonski omotač, izlažući ljude snažnom UV zračenju. Astronomi su detektirali jedan takav sustav WR 104 koji bi mogao izazvati takvu eksploziju. Udaljen je 5200 do 7500 svjetlosnih godina što nije dovoljno daleko da bismo bili sigurni.
Supernova
Supernova se događa kada zvijezda dođe do kraja svojeg života, a u našoj galaksiji događa se svakih 100 godina. Takve eksplozije češće su prema središtu Mliječne staze, a Zemlja nije u tom dijelu pa je to dobar znak.
Sljedeća supernova mogla bi biti zvijezda Betelgeuse koja se nalazi u sazviježđu Oriona, udaljena samo 460 do 650 svjetlosnih godina. Da bi njezina eksplozija oštetila Zemljin omotač trebala bi biti udaljena najmanje 50 svjetlosnih godina pa čini se da ipak ne predstavlja katastrofu za ljude.
Putujuće zvijezde
Neka od zvijezda lutalica na svom putu kroz Mliječnu stazu mogla bi doći toliko blizu Sunca i Oortovog oblaka kometskih jezgri koji se nalazi na granici sunčevog sustava. To bi moglo povećati šanse da neki od kometa krene prema Zemlji.
Zemlja je zaštićena heliosferom, koja nastaje djelovanjem sunčevog vjetra i štiti nas od kozmičkog zračenja, no za 20 do 50 tisuća godina ona bi mogla biti manje efikasna što će drastično pojačati klimatske promjene i natjerati ljudsku rasu da se bori za preživljavanje, piše Independent.
