7. Prerano slanje djece u školu
Pročitajte i ovo
Slanje djece što ranije u školu zvuči kao dobra ideja iz nekoliko razloga: razvijaju svoje moždane mišiće u ključnom trenutku razvoja kada rapidno brzo uče, socijaliziraju se s drugom djecom i što je roditeljima ponekad i najvažnije, izbivaju iz kuće nekoliko sati.
Možda će grintati što moraju rano ustati i pisati zadaće, ali zahvalit će nam kada budu stariji... ako budu stariji. Naime, opsežno 90-godišnje istraživanje je pokazalo da djeca koja ranije krenu u školu kraće žive. Znanstvenici smatraju da je baš činjenica da se djeca u toj dobi tako brzo razvijaju razlog da je slanje djece u školu prerano potpuno pogrešna ideja. Velika je razlika između djeteta koje ima 5 godina i djeteta koje ima 6 godina - u prosjeku su 6-godišnjaci veći, a 5-godišnjaci puno manje socijalno napredni. Ako ih stavite zajedno u istu učionicu vrlo će se teško povezati jedni s drugima.
Analizom života tisuća ispitanika od 1920-ih i nadalje, znanstvenici su otkrili da odbijanje druge djece, tj. svojevrsno 'bojkotiranje' u dječjoj dobi dovodi do doživotnih emocionalih problema, koji kasnije vode do nezdravog ponašanja, pa samim time i kraćeg životnog vijeka.
U zemljama poput Australije, Norveške i Velike Britanije, gdje je obvezan polazak u školu kad napune određenu dob, djeca rođena ljeti imaju manje šanse za dobre ocjene i odlazak na fakultet. I to samo zato jer su rođeni u krivo vrijeme.
6. Biti najstarije dijete znači i umrijeti najmlađi
Ima nekoliko loših strana kada ste najmlađi sin - nasljeđujete već iznošenu odjeću, dobijete manje pažnje nego što su dobivala starija braća kada su bili vaše dobi i živite u kući u kojoj vas gotovo svatko može 'isprašiti'. No, uvijek im možete natrljati sol na ranu da imate najmanje šanse da dobijete rak testisa.
Nedavna istraživanja su naime, pokazala kako stariji sinovi imaju puno veće šanse oboljeti od raka testisa nego njihova mlađa braća. Studija je analizirala više od milijun muškaraca iz Danskog registra oboljelih od raka. Zaključak istraživanja je da mlađa braća imaju čak 20 posto manje šanse da obole od raka testisa od većine muškaraca, a da prvorođeni sinovi imaju čak 25 posto veće šanse da obole od iste bolesti. Teorija je ta da prvi sin dobiva 'netaknutu' maternicu i 'kupa se' u večim količinama estrogena. No, dobra vijest je da je stopa preživljavanja raka testisa 95 posto.
Druga studija kaže da prvorođena djeca imaju puno veće šanse umrijeti od srčanog udara. Slično istraživanje pak kaže kako prvorođena djeca imaju puno veću šansu za razvoj koronarne bolesti srca, i to vrijedi jednako i za muškarce i za žene. Od 348 oboljelih od koronarne bolesti srca uključenih u studiju, čak 49 posto su bili prvorođena djeca.
5. Što veća stražnjica, to duži život
Nedavno je jedna studija pokazala kako žene kruškolikog oblika tijela imaju manje šanse za obolijevanje od bolesti srca ili metabolizma. Ne radi se samo o nezdravoj prehrani i manjku tjelesne aktivnosti, nego i o genetskim predispozicijama zbog kojih se kod nekih žena salo taloži na stražnjici i bedrima, umjesto na trbuhu.
>> Na ovom otoku živi 457 stogodišnjaka. Koja je njihova tajna?
Dr. Konstantinos Manolopoulos sa Sveučilišta Oxford bavi se proučavanjem svojstava masti koja se taloži na području stražnjice, te je otkrio da salo na tom dijelu tijela bolje apsorbira masne kiseline, te tako sprječava taloženje masti u krvim žilama. Sukladno tome, Manoloupoulos zaključuje kako žene s 'genom za veliku stražnjicu' imaju manje šanse za srčani udar. Osim toga, otkrio je i da masnoće koje se talože na donjoj polovici našeg tijela otpuštaju hormone koji se bore protiv bolesti kao što je dijabetes.
4. Pretjerano putovanje zrakoplovom, moglo bi vas prerano odvesti u grob
Svaki put kad letite zrakoplovom izloženi ste maloj dozi radijacije, no iako je u malim količinama bezazlena, s vremenom se može nagomilati u vašem organizmu i povećati rizik obolijevanja od raka. Ukoliko ste mislili da ta radijacija ima veze sa skenerima koje većina velikih zračnih luka koristi u sigurnosne svrhe, u krivu ste. Naime, radi se o kozmičkoj radijaciji.
Većina te radijacije filtrira se prolazeći kroz atmosferu, no leteći na većim visinama više tse joj izloženi nego na tlu. Stručnjak za radijaciju Robert J. Barish kaže da biste mogli biti u opasnosti ukoliko leteite više od 135,000 kilometara godišnje. To posebno vrijedi za osobe u čijem su opisu radnog mjesta česta putovanja zrakoplovom na velike udaljenosti.
Statistike pokazuju kako piloti i stjuardese imaju veći rizik od obolijevanja od zloćudnih bolesti od ljudi koji svoj posao obavljaju na čvrstom tlu, prenosi portal Cracked.com.
3. Boravak na višim predjelima produžuje život
Prema jednoj teoriji, na većim visinama ima manje kisika zbog čega naše tijelo postaje efikasnije zahvaljujući čemu dulje živimo.
Četverogodišnje istraživanje provedeno u SAD-u pokazuje da najveći očekivani životni vijek imaju stanovnici država Utah i Colorado koje su dvije od 3 'najviših' država SAD-a.
Dr. Benjamin Honigman sa medicinskig fakulteta u Coloradu tvrdi kako tijelo pri manjim količinama kisika akivira gene koji pojačavaju rad srca što u konačnici smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Honigman vjeruje i kako život na većim visinama može spriječiti nekoliko vrsta raka, a to potkrijepljuje podatkom da je u Coloradu najmanje obolijelih od raka debelog crijeva i pluća u cijelom SAD-u.
2. Pobožni ljudi žive duže
Vjerovali ili ne, u Kaliforniji postoji grad Loma Linda u kojem većina ljudi živi 10 godina duže od prosjeka. Poanta je u tome da su svi mahom članovi crkve Adventista sedmog dana, te su redovni u crkvi. Slična je situacija sa svim ostalim religijama i ljudima koji često odlaze na religijske službe, no znanost još uvijek ne može objasniti zašto je tome tako.
Prema jednoj teoriji, pobožni ljudi koji često mole, pronalaze svoj 'unutarnji mir', a samim time i razinu stresa što umanjuje rizik od visokog tlaka i ostalih bolesti krvožilnog u neurološkog sustava.
1. Luksuzan život u mirovini može ozbiljno ugroziti vaš život
Većina ljudi mašta o tome kako će jedan dan imati dovoljno novca, pa da uopće ne bi trebali raditi. Možda i Vi o tome maštate, no to bi vas moglo poslati u rani grob. Kada čovjek odluči prestati biti produktivan, isto odluči i njegovo tijelo.
Iako nas danas zbog ubrzanog života najviše ugrožava stres, ugroziti nas može i besposlenost. Bez postavljanja ciljeva, naše se tijelo uspava i polako se počinje gasiti. Zato ljudi koji kasnije idu u mirovinu i u mirovini ostaju aktivni žive duže i zdravije.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
