Ako stalno kupujete nove modele odjeće i želite biti u trendu, možda bi trebali pročitati kako modna industrija vama manipulira, piše Huffington Post.
1. Modeli se dizajniraju tako da se već nakon mjesec dana osjećate 'izvan trenda'
Ne tako davno, postojale su samo dvije modne sezone: proljeće/ljeto i jesen/zima. Sada se nešto novo pojavi svakog mjeseca. Cilj toga je da potrošači kupuju što više i što brže.
'Šokantno je visoka cijena jeftine mode. U pojedine poznate prodavaonice na primjer, novi modeli stižu dva puta tjedno. Ponekad na svojoj web stranici tjedno objave i 400 novih stilova odijevanja. Njihov modni kalendar je namješten tako da se kupci brzo osjećaju demode', napisala je Elizabeth Cline u svojoj knjizi 'Overdressed: The Shockingly High Cost of Cheap Fashion'.
2. Popusti nisu baš popusti
'Znate li da mnogi modeli koje kupujemo u outlet prodavaonicama, nikada nisu ni bili u redovnoj prodaji? Često se radi o komadima koji nisu ni napravljeni u tvornicama u kojima se šije ostatak kolekcije', piše Jay Hallstein u knjizi 'Myth of the Maxxinista'.
Stvarnost je, piše, da se u većini outleta prodaje roba lošije kvalitete na koju su samo nalijepljene etikete popularnih brandova.
3. U odjeći koju nosite ima olova i drugih opasnih kemikalija
The New York Times piše, prema podacima Centra za zaštitu životne sredine, da mnoge modne kuće i dalje prodaju modele zagađene olovom, prije svega torbe, remenje i cipele, bez obzira na to što je još prije nekoliko godina propisano koliki je postotak teških metala dozvoljen u modnoj industriji.
Akumulacija olova u organizmu je veoma opasna, prije svega za trudnice i plod, a izloženost olovu je također povezana s višom stopom neplodnosti kod žena, povišenim rizikom od srčanih napada, moždanih udara i visokog krvnog pritiska. Olovo je, pored pesticida i insekticida, okidač za rak i mnogi znanstvenici se slažu da ne postoji sigurna razina olova u našoj odjeći i modnim dodacima.
4. Odjeća je dizajnirana tako da se raspadne
Velike modne kuće zanima samo prodaja odjeće i ovise o želji kupaca da kupuju sve više i više, što je prirodna želja, jer vam se odjeća raspadne nerijetko već nakon prvog pranja.
Veliki popularni brandovi proizvedu stotine milijuna odjevnih komada godišnje, a prosječan Amerikanac, za godinu dana baci više od 68 kilograma garderobe. Ne radi se o odjeći koja se donira u dobrotvorne svrhe, već baš o onoj koja završi na smetlištima.
S obzirom na to da je većina odjeće napravljena od sintetičkih, naftnih vlakana, potrebni su deseci da se ta odjeća raspadne.
'Prilikom kupovine haljine, vi je vidite samo kako u njoj igrate na zabavi u subotu navečer, a ne to da će jednog dana ona biti smeće koje zagađuje okoliš, često isto koliko i plastične vrećice', upozorava Simon Collins, dekan katedre za modu na Parsons školi za dizajn.
5. Vez, šljokice i slični sitni detalji na vašoj garderobi znak su da su odjeću vjerojatno izrađivala djeca
Procjenjuje se da u modnoj industriji radi od 20 do 60 posto djece. Iako postoje strojevi koji se mogu koristiti za prišivanje šljokica i sličnih detalja, one su skuplje nego dječje ruke. Malo je vjerojatno da će tvornica u inozemstvu investirati u opremu, naročito ako se radi o odjeći namijenjenoj za brzu prodaju.
Istraživanje je pokazalo da milijuni siromašnih ljudi, uključujući i njihovu djecu, pogrbljen i slabo plaćeni, šiju u svojim kućama za velike brandove. Oni žive od danas do sutra, a plaćeni su mnogo manje od haljine koja visi u našem ormaru.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
ZAR I TI, SINE BRUTE?
Opasna točka
KIJAMET
