James Garvin, glavni znanstvenik NASA-ina Centra za svemirske letove Goddard, vjeruje da je znanost možda pogrešno protumačila tragove nekih od ozbiljnijih udara asteroida, koji su se dogodili u posljednjih milijun godina na Zemlji. Pokaže li se da je Garvin u pravu, izgledi da će se na Zemlji dogoditi katastrofalan udar asteroida mogli bi biti veći nego što predviđaju trenutačne procjene.
To bi bilo u rangu ozbiljnih sranja, riječi su koje je Garvin bez dlake na jeziku upotrijebio tijekom prezentacije novog istraživanja na nedavnoj Lunarnoj i planetarnoj znanstvenoj konferenciji 2023, održanoj u Woodlandsu, sjeverno od Houstona, u američkoj saveznoj državi Teksasu.
Pročitajte i ovo
Za katastrofalne posljedice dovoljan već i asteroid promjera jednog kilometra?
Najpoznatiji od svih udara asteroida u Zemlju, onaj koji je ubio dinosaure i koji je napravio ogromnu rupu na području današnjeg poluotoka Yucatan prije nekih 66 milijuna godina, ističe se po svojoj razornoj moći i posljedicama po život na Zemlji. Riječ je bila o svemirskoj grdosiji promjera 10 kilometara, koji pripada rangu asteroida kakvi su Zemlju pogađali prije otprilike 100 milijuna godina.
No da bi se na Zemlji izazvala ozbiljna sranja, kako se izrazio Garvin, nije potreban takav gigant, već bi bio dovoljan i daleko manji asteroid, koji bi mogao uzrokovati dugogodišnju glad na Zemlji. Prema nekim procjenama, asteroidi promjera jednog kilometra padaju na Zemljinu površinu u prosjeku svakih 600.000 godina, iako pravi raspored takvih vrsta događanja zapravo ne postoji. S druge strane, procjene su dobre samo onoliko koliko i podaci koje znanost koristi za predviđanja.
Pročitajte i ovo
Zemlja dobro skriva ožiljke
Bez obzira na to što astronomi mogu pretraživati nebo u potrazi za dokazima o dovoljno velikim asteroidima, koji bi za nas značili katastrofu pri udaru, geološki zapis u Zemljinoj kori je poput trake stvarnih udara meteorita, koji se protežu kroz vrijeme. Nažalost, taj zapis postaje sve teže čitati što znanstvenici dalje gledaju unatrag, a sve zahvaljujući Zemljinim dinamičnim procesima (od vjetrova, djelovanja vode i tektonskih poremećaja).
Garvin i njegov tim upotrijebili su novi katalog satelitskih slika visoke rezolucije kako bi pobliže pogledali istrošene ostatke nekih od najvećih udarnih kratera nastalih u posljednjih milijun godina na Zemlji, u nastojanju da bolje procijene njihovu pravu veličinu. Na temelju njihove analize, određeni broj tih kratera ima slabe prstenove izvan onoga što se obično smatra njihovim vanjskim rubovima, što ih zapravo čini većima nego što se prije pretpostavljalo.
Pročitajte i ovo
Rezultati revizije nekih poznatih velikih udara asteroida
Kao primjer, smatra se da je otprilike 12 do 14 kilometara široku depresiju u Kazahstanu zvanu Žaminšin stvorio meteorit promjera 200 do 400 metara koji je udario u Zemlju prije otprilike 90.000 godina. Riječ je novijem udaru koji je potencijalno uzrokovao događaj sličan takozvanoj nuklearnoj zimi. Međutim, na temelju nove analize Garvina i njegova tima, taj već otprije veliki događaj mogao je biti još katastrofalniji i ostaviti krater koji je zapravo bliži 30 kilometara u promjeru.
Promjeri rubova triju drugih velikih kratera također su ponovno izračunati i svi su udvostručeni ili utrostručeni u veličini. Implikacije su duboke, što sugerira da se objekti veličine kilometara spuštaju s visine svakih nekoliko desetaka tisuća godina.
Ti novootkriveni prstenovi možda ipak nužno ne znače mreškanja od udara asteroida. Moguće je da su to krhotine izbačene od udara koje su se koncentrirano sručile natrag, ili možda uopće nisu ništa značajno, već samo privid u podacima.
Garvin, međutim, nije uvjeren da bi polja krhotina i dalje bila čista nakon toliko godina vremenskih utjecaja i erozije. S druge strane, znanost se ne pomiče na temelju jednog opažanja, ali je nova hipoteza ipak vrijedna rasprave. Bilo kako bilo, dobri su izgledi da će Zemljina putanja još neko vrijeme biti čista.
Izvor: Science Alert
