Učestaliji toplinski valovi prijetnja su divljači zbog sve manjeg broja pojilišta, a problem se dodatno zaoštrava jer su trenutno mnoge ženke u laktaciji kada im je potrebno mnogo više tekućine nego inače, upozorava sveučilišni profesor sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu Krešimir Krapinec.
Još su se jučer lovci i stočari s problemom nedostatka pojilišta borili isključivo u krškim dijelovima Hrvatske, ali sve veći broj toplih, odnosno ekstremno toplih dana istu nedaću donio je u kontinentalne dijelove Hrvatske.
Ponašanje životinja promijenilo se čak i u Podravini, odnosno mjestima uz Dravu gdje je tlo pjeskovito to jest porozno. Ono ne može dugo zadržati vodu na površini pa se divljač povlači u šume gdje jedući lišće taži žeđ ili sve više obitava uz samu rijeku, ističe za Hinu stručnjak za lovstvo na Šumarskom fakultetu u Zagrebu Krešimir Krapinec.
Kaže da su lovci zadnjih godina sve manje orijentirani na prihranu životinja zimi, a više na to kako riješiti problem nedostatka pojilišta u lovištima. Jer, kad životinja ne može utažiti potrebu za tekućinom, primorana je na migraciju. Zbog toga je danas ljudska intervencija više nego potrebna.
To je jedan od razloga zašto divljač sve češće susrećemo u prigradskim naseljima, uvijek je u pitanju potraga za hranom, a ljeti vodom, ističe Krapinec. U godinama ispred nas taj će se problem sve više zaoštravati. Osim nedostatka padalina ukazuje i na to što je vodoprivreda prekomjerno regulirala vodotoke. Stoga su korita potoka za ljetnih dana sve više lišena vode. Kao primjer ističe koprivnički potok, s obzirom na to da je Krapinec Koprivničanac.
Za mog djetinjstva i mladosti u njemu je uvijek bilo vode, a sada je on tijekom ljetnih mjeseci suh poput baruta, ukazuje Krapinec i dodaje kako je to samo jedan u nizu hrvatskih primjera. Potoci su životinjama, poput slavine za vodu ljudima.
Poznato je da se za vrućina divljač manje kreće i znatno smanjuje dnevnu aktivnost, a povećava je za noćnih sati.
Ukazuje na to da je ovo razdoblje godine ključno za ženke koje se nalaze u laktaciji. Zbog nje im treba znatno više vode nego inače. Slovački su kolege izračunali da zečici u laktaciji treba litra i pol vode dnevno, a u puku je gotovo uvriježeno mišljenje kako zec ne pije vodu. Kad zečici treba toliko vode, valja se zapitati koliko tek treba krupnoj divljači.
Zbog nedostatka pojilišta česte su štete na poljima. Divljač jedući zelenu sočnu hranu da utaži žeđ. Kukuruz, šećerna repa i slične kulture izvor su tekućine za divljač. Očito danas ne biraju što će jesti samo kako bi došli do tekućine.
Kaže da klimatske promijene sa sobom donose sve više toplinskih valova, a divlje životinje nemaju vremena za prilagodbu u istom ritmu kao čovjek. Stoga njihovo ponašanje danas može biti ujedno zrcalo ekoloških promjena koje će pogoditi ljude. Manjak prirodnih resursa, u ovom slučaju vode, danas sa sobom donosi konflikte među životinjskim vrstama, a sutra će se za vodu, možda, voditi ratovi među ljudima.
-
"Ovo je ozbiljna kriza"Energetski stručnjak za Dnevnik Nove TV: "Uskoro možemo očekivati cijene goriva od dva eura"
-
velika analiza rataTrump je otvorio Pandorinu kutiju kaosa: "Najvjerojatniji scenarij je zombi država"
-
SUMNJIVE AKTIVNOSTIUzbuna u europskoj prijestolnici: "Sve ih je više, usmjeravaju ih na različite ciljeve, a znamo i kad su proširili sustav"
