Novi koronavirus, koji je u prvom valu pandemije usmrtio više od 420 tisuća ljudi, jače pogađa pacijente sa značajnijim komorbiditetima, odnosno njihovim osnovnim bolestima.
Pročitajte i ovo
Skupina stručnjaka s Londonske škole higijene i tropske medicine analizirala je globalne podatke o nizu bolesti poput dijabetesa, bolesti pluća i zaraze HIV-om kako bi se procijenilo koliko ljudi u svijetu ima veću predispoziciju za razvoj težeg oblika covida.
Otkrili su da svaka peta osoba u svijetu ima najmanje jednu osnovnu bolest koja je dovodi u veću opasnost.
I premda svi oni neće, u slučaju zaraze razviti teške simptome, znanstvenici predviđaju da će oko četiri posto svjetske populacije, 350 milijuna ljudi, vjerojatno završiti u bolnici.
Zemlje izlaze iz karantene, a vlade tragaju za načinima kako zaštititi najranjivije od virusa koji još kruži, rekao je jedan od autora, Andrew Clark.
Dodaje da bi rezultati studije mogli pomoći vladama u određivanju prioriteta cijepljenja kad se pronađe cjepivo za covid-19.
U skladu s rezultatima drugih studija i u ovoj su autori zaključili da su starije osobe u većoj opasnosti od razvoja težeg oblika bolesti.
Naime, manje od pet posto globalne populacije mlađe od 20 godina ima neki pridruženi faktor rizika, u usporedbi s dvije trećine starijih od 70 godina. Rizik nije svuda ravnomjerno raspoređen, kažu znanstvenici.
Otočne državice poput Fidžija i Mauricijusa, primjerice, imaju najviše stope dijabetesa u svijetu, poznatog faktora rizika za teži oblik covida.
Liječnici upozoravaju da posebno oprezne moraju biti i zemlje s visokom stopom HIV-a, poput Kraljevine Esvatini i Lesota.
Pokazalo se da u Europi 30 posto stanovnika već boluje od najmanje jednog zdravstvenog stanja koje bi moglo zakomplicirati covid.
Znanstvenici kažu da studija pokazuje kako je vrijeme da se pristup, koji je jednak prema svima, razvije u onaj koji će se usredotočiti na osobe s najvećim rizikom.
