Pandemija koronavirusa pogodila je sve mediteranske zemlje, a kod mnogih pretjerana ovisnost o turizmu može dodatno otežati oporavak. Na Svjetski dan oceana Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) poziva vlade mediteranskih zemalja na zajedničku "Plavu strategiju oporavka". More je naš ključni zajednički resurs te je nužno da se vlade usredotoče na njegovu zaštitu i oporavak.
Pročitajte i ovo
U sklopu WWF-ove inicijative "Plavi oporavak za Sredozemlje" analizirani su ekološki i ekonomski aspekti Sredozemlja za 2020. godinu. WWF procjenjuje da plava ekonomija može generirati godišnju vrijednost od 450 milijardi američkih dolara, što je više od polovice godišnjeg Fonda za oporavak EU. Međutim, od takve ekonomije možemo kao društvo prosperirati isključivo ako očuvanje mora, tj. zaštita prirode postane norma.
Ekološke katastrofe, sve toplija klima, ekstremne vremenske prilike, izbjeglička kriza, nezaposlenost, pandemija: možemo reći da je Sredozemlje u stalnom izvanrednom stanju. More je jedno od naših najvažnijih i najvrjednijih zajedničkih resursa te moramo uložiti u njegov oporavak želimo li osigurati stabilnu budućnost. Zaustavljanje brojnih pomorskih aktivnosti uslijed pandemije virusa COVID-19 potvrdilo je da se smanjenjem ljudskog pritiska na okoliš riblji stokovi mogu oporaviti. Želimo li osigurati dovoljno resursa za budućnost, potrebne su hrabre promjene koje će čuvati prirodu i ljude, rekao je Danijel Kanski, voditelj morskog programa u WWF Adriji.
Kako bi se ostvario "Plavi oporavak", potrebno je zadovoljiti dva uvjeta.
Najprije moramo stvoriti uvjete za oporavak mora. Iako vodeći svjetski znanstvenici navode da bi najmanje 30 % mora trebalo biti pod zaštitom, učinkovito je zaštićeno samo 1,27 % Sredozemlja. Učinkovito upravljanje zaštićenim morskim područjima ključno je za obnovu ribljih stokova, održavanje ribolovnih i turističkih aktivnosti te reguliranje klime.
Zatim moramo redizajnirati naš ekonomski sustav. WWF-ova analiza za 2020. godinu pokazuje da se svih sedam glavnih pomorskih sektora (pomorski promet, akvakultura, rekreacijski i sportski ribolov, mali gospodarski ribolov, kruzeri, nautički turizam i vjetroelektrane na moru) oslanjaju ili se natječu za ista morska područja, što rezultira sve većim prijetnjama za prirodu, ekonomiju i ljude.
Ne treba posebno naglašavati da je Hrvatska ekonomija ovisna o Jadranskom moru i priobalju - prije svega kroz turizam, ali i marikulturu, ribarstvo te pomorstvo. Način na koji smo poslovali posljednjih 50 godina štetan je i destruktivan. Takav pristup donosi korist manjini i pojedincima, ali sigurno ne doprinosi očuvanju naših prirodnih resursa, stabilnoj i održivoj ekonomiji, te kvalitetnijem životu svih naših građana i građanki. Održiva plava ekonomija nudi niz mogućnosti koje je moguće primijeniti u svim morskim sektorima. Naše more zaslužuje bolji odnos, a ako budemo dobri i pažljivi skrbnici, vratit će nam višestruko, naglašava Mosor Prvan iz morskog programa u WWF Adriji.
