Više od četvrtine organizacija u Hrvatskoj prošle je godine doživjelo kibernetički incident

Kompanija Diverto objavila je svoj treći izvještaj o stanju informacijske sigurnosti u Hrvatskoj temeljen na istraživanju među voditeljima IT odjela, izvršnim informatičkim i sigurnosnim direktorima, operativnim direktorima i osobama s drugim visokim ulogama u 60 organizacija.

Pročitajte i ovo OPERACIJA KINE Nakon višegodišnjih hakerskih napada razotkriveni kineski špijuni usmjereni na visoke dužnosnike DOVEDENO POD KONTROLU Dok se Zelenski obraćao finskom parlamentu, netko im je hakirao stranice vlade

tri vijesti o kojima se priča u tijeku Rat na Bliskom istoku UŽIVO Nuklearno postrojenje napadnuto 'probijačima bunkera', oglasila se Rusija! SAD objavio video: "Nećemo stati" poremećaj s opskbom "Cijene će porasti toliko da će ljudi prestati trošiti": Svijet je pred novim udarom pouzdan partner, ali... Oglasio se Putin: Evo što je poručio Iranu

Pročitajte i ovo MODERNI KRIMINAL Hakerski napadi sve su češći i u Hrvatskoj, kako se obraniti? "Dođu do vaših podataka, presnime kopiju pa traže otkupninu..."

Rezultati tog istraživanja pokazuju da se situacija u Hrvatskoj oko trendova informacijske sigurnosti previše ne razlikuje od globalnih trendove. Dio tih trendova odnosi se na povećanje broja napada i kibernetičkih incidenata koji su zabilježeni prošle godine. Prema podacima koji su bili dostupni u istraživanju, manji ili veći oblik kibernetičkog incidenta zabilježilo je više od četvrtine organizacija u Lijepoj Našoj, pri čemu iz Diverta naglašavaju da samo 66 posto njih ima uspostavljen funkcionalan postupak odgovora na takve napade.

Pri vrhu posljedica napada i dalje se nalazi krađa podataka, a još jedna stvar na koju se upozorava u ovom izvještaju jest povećan porast proboja u korisničke sustave iskorištavanjem pronađenih ranjivosti. Organizacije koje su se suočile s takvim problemima nisu na vrijeme nadogradile svoje sustave i implementirale dostupne sigurnosne zakrpe, što su iskoristili napadača za proboj u sustav i krađu podataka.

Što se vrste napada tiče, u trendu su i dalje ransomware napadi, dakle oni napadi s kojima se podaci zaključaju i prijeti se njihovom objavom ili nemogućnosti pristupa njima u slučaju da organizacija ne plati otkupninu, a i dalje je dominantan phishing, odnosno prijevare putem lažnih mailova i poruka. Ono što je svakako zabrinjavajuće jest što prosječno 21 posto primatelja takvih mailova i poruka nije prepoznalo da je riječ o prijevari, no treba naglasiti kako je to ipak pozitivan pomak u odnosu na godinu ranije kada je ta brojka iznosila 27 posto.

Trendovi za 2022. godinu

Iz Diverta kažu kako se, na temelju istraživanja provedenih među njihovim klijentima, pokazalo da su i hrvatske organizacije prepoznale kibernetički sigurnosnost kao jako važan element kontinuiteta poslovanja. Također, kao najveći rizik svom poslovanju izdvojili su upravo rizike vezane uz kibernetičke incidente poput curenja podataka, ali i nedostatak stručnog kadra.

Pročitajte i ovo NFT Upozorenje stručnjaka za sigurnost: Hakeri imaju novu metu napada

Divertov izvještaj donosi i neka zanimljiva predviđanja za ovu godinu te će, prema njemu, upravo rizici informacijske sigurnosti prostati prvi rizici koji će razmatrati sve organizacije. U Republici Hrvatsko s daljnjim snažnim investicijama i ove će godine nastaviti financijski sektor, među inim i zbog nadzora Europske banke, dok će u industrijama koje ovise o dobavljačima i trećim stranama prioritet postati sigurnost lanaca opskrbe.

U izvještaju se posebno upozorava i na jačanje ideoloških i “haktivističkih” napada te napada sponzoriranih od strane države zbog kojih možemo očekivati primjenu nepoznatih tehnika i taktika napada kao i porast neselektivnih i intenzivnih kibernetičkih napada na sve organizacije. Ističe se i problem nedostka stručnjaka informacijske i kibernetičke sigurnost, što predstavlja rizik za većinu organizacija, daljnje orijentiranje upotrebi cloud usluga i pomak prema “zero trust modelima” te sve intenzivnija i uspješnija upotreba umjetne inteligencije i strojnog učenja u svrhe falsificiranja dokumentacije, manipulacija informacijama i upravljanja javnim mišljenjem.

Izvor: Diverto