Nakon pedesete godine života rizik od razvoja bolesti više je određen vašim godinama i okolinom nego genima koje ste naslijedili od roditelja, pokazala je nova američka studija.
Kada ljudi uđu u određenu životnu dob, njihove individualne DNK različitosti imaju daleko manji utjecaj na to jesu li skloni bolestima povezanim sa starenjem, poput raka, demencije ili dijabetesa, prenosi Independent.
Pročitajte i ovo
Naš osobni genetski sklop bez sumnje je koristan za procjenu zdravstvenih rizika u mlađoj životnoj dobi, tvrde znanstvenici s kalifornijskog Sveučilišta Berkeley, no dodaju da su rizici od bolesti u starijih osoba više povezani s njihovom dobi i okolinom.
Proces starenja u ljudi ima odstupanja čak i među jednojajčanim blizancima starijim od 55 godina koji imaju potpuno iste gene. To znači da i oni mogu različito stariti jer, premda se ljudsko tkivo stalno regenerira, starenjem organizma postaje podložnije kancerogenim mutacijama.
Studija otkriva da je rizik od razvoja bolesti među osobama starijim od 50 godina više povezan s njihovom životnom dobi, vodom koju konzumiraju ili zrakom koji udišu, nego s njihovim obiteljskim DNK.
Na području ljudske genetike obavljena je golema količina posla koja je omogućila da se shvati na koji način genetske varijacije uključuju i isključuju gene, rekao je Peter Sudmant, docent integrativne biologije na UC Berkeleyu i član Centra za računalnu biologiju.
Pročitajte i ovo
No naš se rad temelji na pitanju: 'Kako na sve to utječe dob pojedinca?' I prvi otkriveni rezultat je ukazivao na to da je naša genetika zapravo manje bitna što smo stariji.
Čini se da su rezultati studije s Berkeleya u skladu s referentnom brazilskom hipotezom biologa Petera Medawara po kojoj je genetska povijest važna samo kada se govori o zdravstvenom statusu mladih ljudi, a ne i starijih.
Gotovo sve najčešće bolesti u ljudi su bolesti starenja
Varijacije gena koje dobivamo od svojih roditelja, davatelja sperme i jajašca, uže su povezane s evolucijom: te su nam karakteristike zajamčile da preživimo dovoljno dugo da bismo i sami bili spremni za reprodukciju. No kada ljudi prijeđu određenu životnu dob, geni koje su naslijedili postaju sve manje važni kada su bolesti posrijedi, tvrde znanstvenici s Berkeleya.
Pročitajte i ovo
Gotovo sve najčešće ljudske bolesti su bolesti starenja: Alzheimerova bolest, rak, bolesti srca, dijabetes. Prevalencija svih navedenih bolesti povećava se s godinama. Naša studija je pokazala da su zapravo, kako starite geni manje važni za vašu gensku ekspresiju (ostvarenje genske informacije proizvodnjom funkcionalnoga proteina ili ribonukleinske kiseline (RNK). I zbog toga bismo možda upravo to trebali imati na umu kad pokušavamo identificirati uzroke bolesti starenja, kaže Sudmant.
Autori studije procijenili su kakav je utjecaj genetike i starenja na 27 različitih ljudskih tkiva prikupljenih od 1000 pojedinaca.
Otkrili su da je utjecaj starenja na tkiva puno veći u odnosu na relativnu ulogu genetike.
Istraživači kažu da se ljudska tkiva, uključujući i ljudsku krv, redovito regeneriraju i moraju se neprestano obnavljati da bi čovjek preživio. No kako ljudi stare ti geni postaju podložniji kancerogenim mutacijama.
Svi starimo na različite načine, dodao je Sudmant. Dok su mlađi pojedinci sličniji jedni drugima u smislu obrazaca genske ekspresije, stariji su pojedinci u tom smislu udaljeniji. To je poput plovidbe kroz vrijeme tijekom koje obrasci genske ekspresije postaju sve nestalniji.
Pročitajte i ovo
Studija objavljena u časopisu Nature Communications ukazuje na to da bi se zdravstveni stručnjaci i farmaceutske tvrtke trebali više usredotočiti na životnu dob ljudi i okoliš, a manje na genetske varijante ljudi.
